Science

Znanost

Geoengineering

 

Geoinženjering

 

Exploring the ideas

 

Istraživanje ideja

 

Whitening marine clouds

 

Izbjeljivanje oblaka nad morem

 

Bargain price

 

Povoljna cijena

 

There is no perfect solution

 

Ne postoji savršeno rješenje

 

Unpredictable factors

 

Nepredvidivi faktori

 

Locking away carbon

 

Zaključavanje ugljika

 

Achieving agreement

 

Postizanje sporazuma

 

Geoengineering

Climate change is already here, melting ice, killing forests and making floods and heat waves more intense. Meanwhile, global emissions of carbon dioxide and other greenhouse gases continue to increase. Even if we stopped all emissions tomorrow, temperatures would keep rising for decades, with potentially catastrophic consequences ranging from famines to rapid sea-level rise. So perhaps it is time to get serious about geoengineering...  Search for more...

Climate change is already here, melting ice, killing forests and making floods and heat waves more intense. Meanwhile, global emissions of carbon dioxide and other greenhouse gases continue to increase. Even if we stopped all emissions tomorrow, temperatures would keep rising for decades, with potentially catastrophic consequences ranging from famines to rapid sea-level rise. So perhaps it is time to get serious about geoengineering. The hope is that by deliberately tinkering with our planet's climate machine, we might be able to fix our gargantuan blunder, avoid some of the most serious consequences, or just buy ourselves a bit more time to cut emissions.

Dozens of schemes have been devised to cool the planet. We could launch a vast fleet of ships to whiten the clouds by spraying salt mist, or squirt sulphuric acid into the stratosphere to reflect the sun. Send a swarm of mirrors into deep space. Engineer paler crops. Fertilise the oceans. Cover deserts in reflective plastic. Create brighter clouds. Release a global flock of micro balloons. These schemes are ingenious, but would any of them work? Or would they just make things worse and hasten catastrophe?  » Search for more...

Geoinženjering

Klimatske promjene već su ovdje, tope led, ubijaju šume i čine poplave i toplotne udare intenzivnijima. U međuvremenu se globalne emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova nastavljaju povećavati. Čak i kada bismo već sutra zaustavili sve emisije, temperature bi i dalje nastavile rasti još desetljećima, s potencijalno katastrofalnim posljedicama u rasponu od gladi do naglog porasta razine mora. Dakle, možda je vrijeme da postanemo ozbiljni u svezi geoinženjeringa...  Potraži više...

Klimatske promjene već su ovdje, tope led, ubijaju šume i čine poplave i toplotne udare intenzivnijima. U međuvremenu se globalne emisije ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova nastavljaju povećavati. Čak i kada bismo već sutra zaustavili sve emisije, temperature bi i dalje nastavile rasti još desetljećima, s potencijalno katastrofalnim posljedicama u rasponu od gladi do naglog porasta razine mora. Dakle, možda je vrijeme da postanemo ozbiljni u svezi geoinženjeringa. Postoji nada da bismo, namjerno prilagođavajući klimatski stroj našeg planeta, možda mogli popraviti svoju ogromnu pogrešku, izbjeći neke od najtežih posljedica ili jednostavno kupiti malo dodatnog vremena kako bismo smanjili emisije.

Osmišljeni su deseci sustava za hlađenje planeta. Mogli bismo lansirati veliku flotu brodova kako bismo izbijelili oblake prskanjem slane magle ili ubrizgati sumpornu kiselinu u stratosferu kako bismo odbili sunce. Poslati brojna ogledala u duboki svemir. Proizvesti svjetlije usjeve. Izvršiti fertilizaciju oceana. Prekriti pustinje plastikom koja odbija sunčevu svjetlost. Stvoriti svjetlije oblake. Ispustiti globalno jato mikro balona. Svi su ovi sustavi genijalni, no bi li ijedan od njih funkcionirao? Ili bi oni samo pogoršali stvari i ubrzali katastrofu?  » Potraži više...

Exploring the ideas

The best that we can do is try to explore each idea with detailed calculations and computer models. As the results of such studies mount up, we're starting to get an idea of what geoengineering might - or might not - be able to achieve. Some ideas can be dismissed with relative ease. Covering deserts in reflective plastic, for example, could reflect a lot of sunlight and cool the planet somewhat, but it probably is as crazy as it sounds. It would devastate ecosystems, alter regional climate patterns and require an immense army of cleaners.

Others are beyond our powers today. To shade Earth with a swarm of space parasols would require an estimated 20 million rocket launches. Without some radical new technology, that would be astronomically expensive and polluting. This is complete science fiction. Many other schemes, such as painting roofs white, are certainly feasible - but can they actually fix the climate? The basic problem, of course, is that rising levels of greenhouse gases in the atmosphere are acting like a blanket around Earth, trapping heat. Some time this century we are likely to have doubled the concentration of CO2 in the atmosphere, reducing heat loss by about 3.7 watts per square metre, averaged across the planet...  Search for more...

Istraživanje ideja

Najbolje što možemo učiniti je da pokušamo istražiti svaku ideju uz detaljne izračune i računalne modele. Dok se rezultati takvih istraživanja gomilaju, počinjemo dobivati ideju o tome što bi geoinženjering mogao ili ne bi mogao ostvariti. Neke ideje je moguće odbaciti s relativnom lakoćom. Prekrivanje pustinja plastikom koja odbija sunčevu svjetlost, na primjer, moglo bi odbiti mnogo svjetlosti i ponešto ohladiti planet, ali je ideja vjerojatno suluda kao što i zvuči. To bi uništilo ekosustave, izmijenilo regionalne klimatske obrasce i zahtijevalo ogromnu vojsku čistača.

Druge su ideje trenutno iznad naših mogućnosti. Da bismo zasjenili Zemlju rojem svemirskih suncobrana bilo bi nam potrebno 20 milijuna lansiranja raketa. Bez neke radikalno nove tehnologije ovo bi bilo astronomski skupo i zagađujuće. To je potpuna znanstvena fantastika. Mnogi drugi sustavi, poput bojanja krovova u bijelu boju, svakako su ostvarivi - no mogu li oni zapravo popraviti klimu? Osnovni problem, naravno, leži u činjenici da sve više razine stakleničkih plinova u atmosferi djeluju kao pokrivač oko Zemlje i zarobljavaju toplinu. U nekom trenutku smo u ovom stoljeću vjerojatno udvostručili koncentraciju CO2 u atmosferi, čime smo u prosjeku diljem planeta smanjili gubitak topline za oko 3,7 vata po četvornom metru...  Potraži više...

Whitening marine clouds

One idea is to whiten marine clouds - specifically the low, flat stratus clouds that cover a large swathe of sky. Ships across the world's oceans would send fine salt spray up into the air. The salt particles should encourage droplets of water to form in clouds. With more droplets per cubic metre, these clouds would be whiter than normal, and reflect more sunlight.

Cloud-whitening has its upsides, such as not involving any hazardous chemicals. But this process is still not well understood, so it might not work as well as its proponents suggest, and cooling only the oceans could disrupt local climate...  Search for more...

Izbjeljivanje oblaka nad morem

Jedna od ideja je izbjeljivanje oblaka nad morem - konkretno je riječ o niskim, ravnim oblacima tipa stratus koji prekrivaju velik dio neba. Brodovi diljem svjetskih oceana prskali bi sitnu sol u zrak. Čestice soli bi trebale potaknuti da se u oblacima formiraju kapljice vode. Uz više kapljica po kubičnom metru ovi bi oblaci bili bjelji od uobičajenih i odbili bi više sunčeve svjetlosti.

Izbjeljivanje oblaka ima svojih prednosti, kao na primjer činjenicu da se pritom ne koriste nikakve opasne kemikalije. Ali taj proces još uvijek ne razumijemo dovoljno, pa možda neće funkcionirati kako njegovi zagovornici predlažu, a hlađenje isključivo oceana moglo bi poremetiti lokalne klime...  Potraži više...

Bargain price

To balance the warming effect of a doubling in CO2, we would need to pump up to 5 million tonnes a year of SO2 into the stratosphere. This would cost about $10 billion per year. Compared with the stupendous costs and consequences of global warming, this is an absolute bargain. Sea level rise alone will swallow up many trillions of dollars' worth of cities and farmland. Unfortunately, sulphur may barely slow the seas' advance. Sulphur droplets do not linger in polar regions as long as they do in the tropics, making them less effective polar coolants. So even if aerosol injection brought the average global temperature back down to that of the 1800s, the poles would not be as cold as they were and the ice caps would keep melting...  Search for more...

Povoljna cijena

Kako bismo uravnotežili učinak zagrijavanja koji je prouzročen udvostručenjem količine CO2, trebali bismo u stratosferu ubaciti do 5 milijuna tona SO2 godišnje. To bi koštalo oko 10 milijardi dolara godišnje. U usporedbi s glupim troškovima i posljedicama globalnog zatopljenja, to je apsolutno povoljna cijena. Već će samo porast razine mora progutati mnogo bilijuna dolara u vrijednosti gradova i farmi. Nažalost, sumpor teško može usporiti povećanje razine mora. Sumporne se kapljice ne zadržavaju u polarnim područjima toliko dugo kao u tropskim područjima, što ih čini manje učinkovitim rashladnim sredstvom za polove. Dakle, čak i kada bi ubrizgavanje aerosoli vratilo prosječnu globalnu temperaturu na razinu iz 1800-tih godina, polovi ne bi bili toliko hladni kao što su bili, a ledene kape bi se nastavile topiti...  Potraži više...

There is no perfect solution

Artificial sunshades could also have disastrous regional effects, according to climate models. If they disrupted the monsoons, they could bring permanent famine to billions. Also, if we change the circulation patterns that feed moisture to the Amazon rainforest, we might turn the Amazon to desert. There is no perfect solution. An amount of aerosol that would take China close to comfortable pre-industrial temperature and rainfall might cool India far too much...  Search for more...

Ne postoji savršeno rješenje

Umjetni štitnici od sunčeve svjetlosti također bi mogli imati katastrofalne regionalne posljedice, prema klimatskim modelima. Kada bi poremetili monsune, mogli bi donijeti trajnu glad milijardama ljudi. Također, ako promijenimo obrasce cirkulacije koji donose vlagu amazonskim prašumama, mogli bismo pretvoriti Amazonu u pustinju. Ne postoji savršeno rješenje. Količina aerosoli koja bi Kinu dovela do ugodne predindustrijske temperature i količine oborina mogla bi previše rashladiti Indiju...  Potraži više...

Unpredictable factors

Some of the factors affecting regional climates are unpredictable, though. How much of the rainforests will be left standing in several years' time? How much will emissions fall, if at all? How will ecosystems respond? As a result, we can never be certain that any particular scheme will have the desired result. This makes any sunshade highly risky. If it turned out to have some terrible consequence and we suddenly stopped replenishing sulphates or whitening clouds, the planet would warm very rapidly over the next few years. Such a sudden transition would be even more damaging than a gradual warming to the same level, giving no time for people and wildlife to adapt.

And if we reach for the sulphates, we might also need some type of geoengineering to cool the poles. So instead of blocking sunlight, maybe we should get at the actual cause of the problem and actively scrub CO2 from the air. The concentrated gas could then be pumped into underground reservoirs such as depleted gas and oil fields. But no one has devised an efficient method for doing this...  Search for more...

Nepredvidivi faktori

Pa ipak, neki su od čimbenika koji utječu na regionalne klime nepredvidljivi. Koliko će prašume preostati za nekoliko godina? Koliko će se emisije smanjiti, ako uopće i hoće? Kako će ekosustavi reagirati? Kao rezultat toga, nikada ne možemo biti sigurni da će bilo koji određen program dati željeni rezultat. To čini bilo koji tip suncobrana vrlo rizičnim. Kada bi se ispostavilo da ima neke užasne posljedice, a mi bismo naglo prestali nadopunjavati sulfate ili izbjeljivati oblake, planet bi se u idućih nekoliko godina vrlo brzo zagrijao. Takav nagli prijelaz bio bi čak i štetniji od postupnog zagrijavanja na istu razinu, ne dajući dovoljno vremena za prilagodbu ljudima i životinjama.


A ako posegnemo za sulfatima, možda će nam trebati i neka vrsta geoinženjeringa da ohladimo polove. Dakle, umjesto da blokiramo sunčevu svjetlost, možda bismo se trebali pozabaviti stvarnim uzrokom problema i aktivno pročišćavati CO2 iz zraka. Koncentrirani plin bismo zatim punili u podzemne rezervoare poput praznih plinskih i naftnih polja. No, još uvijek nitko nije osmislio učinkovit način za to...  Potraži više...

Locking away carbon

One way to lock away the carbon stored by plants is to turn them into charcoal and bury it. Another is to burn crops in power plants fitted with carbon-capture technology. These ideas need land, so they will compete with food production. This year, Lenton calculated that the total benefit could be a useful 0.3 watts by 2050 - but only if we increase farming efficiency and eat less meat.


Carbon-capture schemes can at best slow the pace of warming over the coming century. If they are implemented as alternatives to cutting emissions, they won't achieve even this...  Search for more...

Zaključavanje ugljika

Jedan od načina da zaključamo ugljik pohranjen u biljkama je da ih pretvorimo u ugljen i zakopamo. Drugi je da spalimo usjeve u elektranama koje su opremljene tehnologijom za zarobljavanje ugljika. Za ove je ideje potrebno mnogo zemljišta, pa će se natjecati s proizvodnjom hrane. Ove je godine Lenton izračunao da bi ukupna korist mogla iznositi 0,3 vata do 2050. godine - ali samo ako povećamo učinkovitost uzgoja i jedemo manje mesa.

Programi za zarobljavanje ugljika u najboljem slučaju mogu usporiti tempo zatopljenja tijekom narednog stoljeća. Ako budu uvedeni kao alternativa smanjenju emisije štetnih plinova, neće postići čak niti to...  Potraži više...

Achieving agreement

There are a few dissenters. Peter Cox at the University of Exeter points out that higher CO2 boosts the growth of some kinds of plants and reduces water loss, as plants don't have to keep their pores open as long. So if you could have higher CO2 without the droughts, floods, storms and heat that global warming will bring, then food production would increase. Maybe we could achieve that with sunshields. "In terms of the things we care about most, it might be a better option than conventional methods", says Cox. Such a cool-but-carbonated future carries frightening risks, though, and Cox is only suggesting we consider the notion.


In the end, the greatest obstacle to any drastic form of geoengineering may turn out to be politics...  Search for more...

Postizanje sporazuma

Postoji nekolicina ljudi koja misli drugačije. Peter Cox sa Sveučilišta u Exeteru ističe da povećana količina CO2 poboljšava rast nekih vrsta biljaka i smanjuje gubitak vode, jer biljke ne moraju držati svoje pore toliko dugo otvorene. Dakle, kada bi se moglo imati više CO2 bez suša, poplava, oluja i vrućina koje će donijeti globalno zatopljenje, proizvodnja hrane bi se povećala. Možda bismo to mogli postići uz pomoć štitnika od sunčeve svjetlosti. "U smislu stvari do kojih nam je najviše stalo, ovo bi mogao biti bolji izbor od klasičnih metoda", kaže Cox. Međutim, takva budućnost, hladna ali i puna ugljika, sa sobom nosi zastrašujuće rizike, a Cox samo sugerira da je razmotrimo.

Na kraju krajeva, najveća bi prepreka bilo kakvom drastičnom obliku geoinženjeringa mogla biti politika...  Potraži više...