Brain Research

Istraživanje mozga

What is memory?

 

Što je pamćenje?

 

Sensory memory

 

Senzoričko pamćenje

 

Short-term memory and working memory

 

Kratkoročno pamćenje i radno pamćenje

 

Long-term memory

 

Dugoročno pamćenje

 

Can we improve our memory?

 

Možemo li poboljšati svoje pamćenje?

 

Memory encoding and processing

 

Kodiranje i obrada pamćenja

 

Memory in infancy

 

Pamćenje u djetinjstvu

 

Misleading information

 

Obmanjujuće informacije

 

What is memory?

Memory is the process by which information is encoded, stored, and retrieved. Encoding allows information that is from the outside world to reach our senses in the forms of chemical and physical stimuli. In this first stage we must change the information to perform the encoding process. Storage is the second memory stage or process. This entails that we maintain information over periods of time. The third process is the retrieval of information that we have stored. We must locate it and return it to our consciousness.

Remembering the past is an integral part of human existence...  Search for more... 

Memory is the process by which information is encoded, stored, and retrieved. Encoding allows information that is from the outside world to reach our senses in the forms of chemical and physical stimuli. In this first stage we must change the information to perform the encoding process. Storage is the second memory stage or process. This entails that we maintain information over periods of time. The third process is the retrieval of information that we have stored. We must locate it and return it to our consciousness.

Remembering the past is an integral part of human existence. Without a good memory, we would not be able to drive to work, hold a meaningful conversation with your children, read a book, or prepare a meal. This capacity has fascinated humans since ancient times. Plato famously compared our memory to a blank tablet at birth that slowly takes on the impression of the events from our life. Only in the past 100 years have psychologists developed objective techniques to study our memory. These range from straightforward laboratory tests of our ability to remember long lists of words to more recent brain imaging approaches.

It is clear that human memory, unlike Plato's tablet, has many different components. If we consider how long a memory lasts, there are at least three subtypes of memory: sensory, short term and long term. Memories can also be distinguished by the type of information that is stored and the way we recall them.  » Search for more... 

Što je pamćenje?

Pamćenje je proces u kojem se informacije kodiraju, pohranjuju i dohvaćaju. Kodiranje omogućuje da informacija iz vanjskog svijeta dospije do naših osjetila u obliku kemijskih i fizičkih podražaja. U ovoj prvoj fazi moramo mijenjati podatke kako bismo proveli proces kodiranja. Druga faza ili proces pamćenja je pohrana. Ona podrazumijeva da ćemo zadržati podatke tijekom određenih razdoblja. Treći je proces dohvaćanje informacija koje smo pohranili. Moramo ih pronaći i vratiti u našu svijest.


Prisjećanje prošlosti je sastavni dio ljudskog postojanja...  Potraži više... 

Pamćenje je proces u kojem se informacije kodiraju, pohranjuju i dohvaćaju. Kodiranje omogućuje da informacija iz vanjskog svijeta dospije do naših osjetila u obliku kemijskih i fizičkih podražaja. U ovoj prvoj fazi moramo mijenjati podatke kako bismo proveli proces kodiranja. Druga faza ili proces pamćenja je pohrana. Ona podrazumijeva da ćemo zadržati podatke tijekom određenih razdoblja. Treći je proces dohvaćanje informacija koje smo pohranili. Moramo ih pronaći i vratiti u našu svijest.

Prisjećanje prošlosti je sastavni dio ljudskog postojanja. Bez dobrog pamćenja ne bismo mogli voziti na posao, voditi smislen razgovor sa svojom djecom, čitati knjigu ili pripremiti obrok. Ovaj kapacitet fascinira ljude još od davnih vremena. Platon je slavno usporedio naše pamćenje s praznom pločom prilikom rođenja, koja polako preuzima dojmove iz događaja u našim životima. Tek su u posljednjih 100 godina psiholozi razvili objektivne tehnike za proučavanje našeg pamćenja. Te su tehnike u rasponu od jednostavnih laboratorijskih testova naše sposobnosti pamćenja dugih popisa riječi pa sve do novijih pristupa oslikavanja mozga.

Jasno je da ljudsko pamćenje, za razliku od Platonove ploče, ima mnogo različitih komponenti. Ako uzmemo u obzir koliko dugo pamćenje traje, postoje najmanje tri podtipa pamćenja: senzoričko, kratkoročno i dugoročno. Pamćenja se također mogu razlikovati prema vrsti informacija koje se pohranjuju i načina na koji ih se prisjećamo.  » Potraži više... 

Sensory memory

During every moment of an organism's life, its eyes, ears and other sensory organs are taking in information and relaying it to the nervous system for processing. Our sensory memory retains this information for a few moments. So twirling a sparkler, for example, allows us to write letters and make circles in the air thanks to the fleeting impression of its path.

Johann Segner, an 18th-century German scientist, was one of the first to explore this phenomenon. He reportedly attached a glowing coal to a cartwheel, which he rotated at increasing speeds until an unbroken circle of light could be perceived. His observations were followed by the systematic investigations of American psychologist George Sperling 100 years later...  Search for more... 

Senzoričko pamćenje

Tijekom svakog trenutka u životu nekog organizma, njegove oči, uši i drugi osjetilni organi preuzimaju informacije i prosljeđuju ih živčanom sustavu na obradu. Naše senzoričko pamćenje zadržava ove informacije nekoliko trenutaka. Stoga nam, na primjer, brzo okretanje prskalice omogućuje da pišemo slova i radimo krugove u zraku zahvaljujući prolaznom dojmu njene putanje.

Johann Segner, njemački znanstvenik koji je živio u 18. stoljeću, bio je jedan od prvih koji je istražio ovaj fenomen. On je navodno pričvrstio užareni ugljen na kotač, koji je sve većom brzinom rotirao sve dok naposljetku nije ugledao neprekinuti krug svjetlosti. Nakon njegovih zapažanja, 100 godina kasnije uslijedila su sustavna istraživanja američkog psihologa Georgea Sperlinga...  Potraži više... 

Short-term memory and working memory

When you hold a restaurant's phone number in your mind as you dial the number, you rely on your short-term memory. It is capable of holding roughly seven items of information for approximately 15 to 20 seconds, though actively repeating this information several times can help you to retain it for longer. Seven items of information may not seem much, but it is possible to get around this limit by "chunking" larger pieces of information into meaningful units. To recall a 10-digit telephone number, for instance, a person could chunk the digits into three groups: the area code (such as 555), then a three-digit chunk (424) and a four-digit chunk (6376).

Our short-term memory seems to store verbal, visual and spatial information in different places. The verbal store has received most attention...  Search for more... 

Kratkoročno pamćenje i radno pamćenje

Kada u pamćenju držite telefonski broj nekog restorana dok birate broj, oslanjate se na svoje kratkoročno pamćenje. Ono je sposobno pohraniti otprilike sedam jedinica informacija u razdoblju od oko 15 do 20 sekundi, iako vam aktivno ponavljanje tih informacija nekoliko puta može pomoći da ih zapamtite dulje. Sedam jedinica informacija možda se ne čini kao mnogo, ali je tu granicu moguće zaobići "komadanjem" većih dijelova informacija u smislene cjeline. Na primjer, kako bi se sjetila broja telefona s 10 znamenki, osoba može podijeliti znamenke u tri skupine: pozivni broj (kao što je 555), zatim troznamenkasti dio (424) i četveroznamenkasti dio (6376).

Čini se da naše kratkoročno pamćenje pohranjuje verbalne, vizualne i prostorne informacije na različita mjesta. Mjesto za pohranu verbalnih informacija je dobilo najviše pažnje...  Potraži više... 

Long-term memory

Particularly important information gets transferred to the brain's long-term storage facility, where it can remain for years or even decades. Your date of birth, phone number, car registration number and your mother's maiden name are held here. Unlike short-term memory, we seem to store long-term memories by their meaning. If you try to recall information after a delay, for instance, you probably won't be able to reproduce the exact wording but its meaning or gist should come back fairly easily.


Long-term memories can take many different forms. Semantic memories, for example, concern your knowledge of facts, such as Paris being the capital of France, though you may not remember the exact circumstances in which you acquired this information. Episodic memories concern particular events from your life, such as the day you passed your driving test.


We can also categorise long-term memories by the way they influence our behaviour...  Search for more... 

Dugoročno pamćenje

Posebno bitne informacije prenose do se u lokaciju unutar mozga koja služi za dugoročnu pohranu, gdje mogu ostati godinama ili čak desetljećima. Vaš datum rođenja, telefonski broj, registarski broj automobila i djevojačko prezime vaše majke čuvaju se ovdje. Za razliku od kratkoročnog pamćenja, čini se da se podaci u dugoročno pamćenje pohranjuju prema njihovom značenju. Na primjer, ako se pokušate prisjetiti određenih informacija nakon odgode, vjerojatno ih nećete moći ponoviti od riječi do riječi, ali biste se relativno lako trebali moći prisjetiti njihovog značenja ili suštine.

Dugoročna pamćenja mogu poprimiti mnogo različitih oblika. Na primjer, semantička se pamćenja odnose na vaše znanje o činjenicama, poput činjenice da je Pariz glavni grad Francuske, iako se možda i ne sjećate točnih okolnosti u kojima ste došli do te informacije. Epizodna se pamćenja tiču određenih događaja iz vašeg života, kao na primjer dana kada ste položili vozački ispit.

Dugoročna pamćenja također možemo kategorizirati i prema načinu na koji ona utječu na naše ponašanje...  Potraži više... 

Can we improve our memory?

At the moment, none of us can reliably improve the biological hardware involved in memory, though it is comparatively easy to damage it via drug and alcohol abuse or injury. So-called "smart drugs" claim to improve the functioning of our memory circuits. But although some treatments have been shown to help people with impaired memory due to brain damage or illness, their effects seem to be unreliable in healthy people.


We can ensure that we make the best possible use of our memory by living and eating healthily, and by using a range of techniques, some of which have been known for thousands of years. Most of them are based on the principles of reduction or elaboration...  Search for more... 

Možemo li poboljšati svoje pamćenje?

U ovom trenutku nitko od nas ne može pouzdano poboljšati biološki hardver koji sudjeluje u procesu pamćenja, iako ga možemo relativno lako oštetiti zlouporabom droga i alkohola, odnosno ozljedom. Takozvani "pametni lijekovi" tvrde da poboljšavaju funkcioniranje naših krugova za pamćenje. Međutim, iako se za neke lijekove pokazalo kako pomažu osobama s oštećenjem pamćenja koje je nastalo uslijed oštećenja mozga ili bolesti, čini se da su njihovi učinci nepouzdani kod zdravih osoba.

Možemo osigurati da svoje pamćenje koristimo na najbolji mogući način tako da živimo zdravo i hranimo se zdravo, te pomoću niza tehnika, od kojih su neke poznate već tisućama godina. Većina se njih temelji na načelima redukcije ili razrade...  Potraži više... 

Memory encoding and processing

Several important factors influence how well we remember, starting with the way we process information at the time of encoding. In the 1970s, Fergus Craik and Robert Lockhart at the University of Toronto, Canada, described different levels of processing, from the "superficial", dealing only with the physical properties of what is to be remembered, through to "deeper" processes that explore the semantics. Suppose you were asked to study a list of words, for instance. If you were asked to provide a definition of each word as you study it, you would be much more likely to remember the list than if you were asked to count the number of vowels in each word. This not only shows that "deep" processing aids memory, but is a good illustration of the fact that we are active, rather than passive, agents in the remembering process...  Search for more... 

Kodiranje i obrada pamćenja

Nekoliko važnih čimbenika utječe na to koliko dobro pamtimo, počevši od načina na koji obrađujemo informacije u trenutku kodiranja. 1970-tih godina su Fergus Craik i Robert Lockhart sa Sveučilištu u Torontu u Kanadi opisali različite razine obrade, od "površne", koja se bavi samo fizičkim svojstvima onog što treba zapamtiti, pa sve do "dubljih" procesa koji istražuju semantiku. Na primjer, pretpostavimo da ste bili zamoljeni za proučavanje popisa riječi. Kada biste bili zamoljeni da date definiciju za svaku riječ dok je proučavate, mnogo je vjerojatnije da biste zapamtili popis nego kada biste bili zamoljeni da izbrojite samoglasnike u svakoj riječi. To ne samo da pokazuje da "duboka" obrada pomaže kod pamćenja, već je i dobra ilustracija činjenice da smo mi aktivni posrednici u procesu pamćenja, a ne pasivni...  Potraži više... 

Memory in infancy

Up until the middle of the 1980s it was assumed that infants could not encode, retain, and retrieve information. A growing body of research now indicates that infants as young as 6-months can recall information after a 24-hour delay. Furthermore, research has revealed that as infants grow older they can store information for longer periods of time; 6-month-olds can recall information after a 24-hour period, 9-month-olds after five weeks, and 20-month-olds after twelve months. In addition, studies have shown that with age, infants can store information faster...  Search for more... 

Pamćenje u djetinjstvu

Do sredine 1980-ih godina se pretpostavljalo da djeca ne mogu kodirati, zadržati i dohvatiti podatke. Sve veći broj istraživanja sada pokazuje da se djeca čak i u dobi od 6 mjeseci mogu sjetiti podataka nakon 24-satne odgode. Nadalje, istraživanja su pokazala da djeca, kako postaju sve starija, mogu pohranjivati podatke na dulja vremenska razdoblja; djeca stara 6 mjeseci mogu se sjetiti podataka nakon 24-satnog razdoblja, djeca stara 9 mjeseci nakon pet tjedana, a djeca stara 20 mjeseci i nakon dvanaest mjeseci. Osim toga, istraživanja su pokazala da djeca, kako postaju sve starija, mogu brže pohranjivati podatke...  Potraži više... 

Misleading information

It is very easy to lead someone's memory astray. For example, if we witness a traffic accident and we are later asked whether the car stopped before or after the tree, we are much more likely to "insert" a tree into our memory of the scene, even if there was no tree present. This occurrence reflects the fact that when we retrieve a memory, we also re-encode it, and during that process it is possible to implant errors. Elizabeth Loftus at the University of California, Irvine, and colleagues have shown that this "misinformation effect" could have huge implications for the court room, with experiments repeatedly demonstrating that eyewitness testimonies can be distorted by misleading questioning. Fortunately, their findings also suggest ways for police, lawyers and judges to frame the questions that they ask in a way that makes reliable answers more likely...  Search for more... 

Obmanjujuće informacije

Vrlo je lako navesti nečije pamćenje na krivi put. Na primjer, ako smo svjedoci prometne nesreće i kasnije nas upitaju je li se automobil zaustavio prije ili poslije stabla, mnogo ćemo vjerojatnije "umetnuti" stablo u naše pamćenje te scene, čak i ako stabla nije bilo. Ova pojava ukazuje na činjenicu da pamćenje, jednom kada ga preuzmemo, također ponovno i kodiramo, a tijekom tog procesa moguće je uvesti greške. Elizabeth Loftus sa Sveučilišta u Kaliforniji, Irvine, i njeni kolege pokazali su da ovaj "efekt dezinformacije" može imati ogromne posljedice u sudnici, a eksperimenti opetovano pokazuju da iskazi očevidaca mogu biti iskrivljeni ispitivanjima koja dovode u zabludu. Srećom, njihovi rezultati također sugeriraju i načine na koji policija, odvjetnici i suci mogu oblikovati pitanja koja će postavljati, na način za koji je vjerojatnije da će rezultirati pouzdanim odgovorima...  Potraži više...