Ecology |
|
Ekologija |
The world's first commercial wave farm is opening
|
|
Otvara se prva komercijalna elektrana na energiju valova na svijetu
|
Sensors in beehives may detect early signs of disease
|
|
Senzori u košnicama bi mogli prepoznati rane znakove bolesti
|
Science |
|
Znanost |
How to build a Mars colony that lasts
|
|
Kako izgraditi trajnu koloniju na Marsu
|
Medicine |
|
Medicina |
New contact lenses have zoom feature
|
|
Nove kontaktne leće imaju mogućnost uvećavanja prikaza
|
Technology |
|
Tehnologija |
New netlike circuits could create "cyborg tissues"
|
|
Novi čipovi nalik na mrežu mogli bi stvoriti "kibernetička tkiva"
|
Sensitive robot learns to reach out and touch you
|
|
Emotivni robot uči dosegnuti i dodirnuti vas
|
Software can now track the level of your happiness
|
|
Softver sada može pratiti razinu vaše sreće
|
Cuisine |
|
Kulinarstvo |
Homemade four cheese ravioli
|
|
Domaći ravioli s četiri vrste sira
|
|
|
|
|
The world's first commercial wave farm is opening
Wave energy hasn't had a great time of it in recent years.
Despite advances in research, getting wave power up and running in any meaningful commercial sense has not been very successful - and that's putting it mildly.
In 2008, for example, the world's first commercial plant, based on a system by Pelamis of Edinburgh, UK, opened to great fanfare off the coast of Portugal.
But the project was cancelled two months later amid technical and financial problems.
Wave power is to get another bite of the cherry when a commercial wave farm opens off the coast of Italy next month.
The farm, the first of its kind, will use an approach that eschews the heavy swells favoured by previous systems and aims to make it possible - and cheap - to harness the surf along previously unviable coasts.
Wave energy companies have typically focused on the most energetic seas - off the wild coasts of Scotland, for example.
But Michele Grassi, founder of London-based wave energy company "40South Energy", says this means building expensive, bulky platforms which can survive powerful storms.
In contrast, 40South's machine does not try to endure extreme conditions - it hides beneath them...
Search for more... 
Wave energy hasn't had a great time of it in recent years.
Despite advances in research, getting wave power up and running in any meaningful commercial sense has not been very successful - and that's putting it mildly.
In 2008, for example, the world's first commercial plant, based on a system by Pelamis of Edinburgh, UK, opened to great fanfare off the coast of Portugal.
But the project was cancelled two months later amid technical and financial problems.
Wave power is to get another bite of the cherry when a commercial wave farm opens off the coast of Italy next month.
The farm, the first of its kind, will use an approach that eschews the heavy swells favoured by previous systems and aims to make it possible - and cheap - to harness the surf along previously unviable coasts.
Wave energy companies have typically focused on the most energetic seas - off the wild coasts of Scotland, for example.
But Michele Grassi, founder of London-based wave energy company "40South Energy", says this means building expensive, bulky platforms which can survive powerful storms.
In contrast, 40South's machine does not try to endure extreme conditions - it hides beneath them.
The machine uses two connected buoyant sections that sit one above the other at different depths, with the lower one moored to the seabed.
The arms that connect them move inside each other like pistons, generating power using electric dynamos as they move.
The whole structure sits below the surface, where wave energy can still be captured but at lower amounts.
Crucially, it automatically adjusts its vertical position in the water depending on the conditions, sinking out of harm's way during large, potentially damaging storms.
This also helps it produce consistent levels of power.
The steady output is a big advantage, says Hugo Chandler of London-based energy consultancy New Resource Partners, whose work focuses on integrating renewable power into the grid.
"Something more stable is much less frightening for the grid operator", he says.
"They're going to get a cheaper grid connection".
Wave energy researcher Ted Brekken at Oregon State University in Corvallis says it was natural for wave energy companies to initially try to harness the most powerful waves possible, but pursuing the most energetic waves at any cost doesn't necessarily make sense.
"How much it costs to make, maintain and deploy the device is very significant for wave energy", says Brekken.
This seems to be the way forward.
Indeed, Pelamis claims its latest design, called the P2, costs less than its predecessor and is simpler to build.
Italy's largest power company, Enel, bought the Livorno Port unit from 40South last year, and has an agreement to buy more if all goes to plan, as part of a five-year partnership.
Carlo Papa, chief innovation officer of Enel subsidiary, Enel Green Power, says the firm spent months on the lookout for marine energy technologies that were safe and easy to manage, and which had no impact on the existing marine environment.
"We've seen a lot of the machines", Papa says.
"40South weren't lucky, they were good".
» Search for more...
|
|
Otvara se prva komercijalna elektrana na energiju valova na svijetu
Energija valova nije imala većeg uspjeha posljednjih godina.
Unatoč naprecima u istraživanju, postizanje da energija valova bude uvedena u funkciju u bilo kojem komercijalnom smislu nije bilo uspješno - i to blago rečeno.
U 2008. godini, primjerice, prva komercijalna elektrana na svijetu, utemeljena na sustavu tvrtke Pelamis iz Edinburgha u Ujedinjenom Kraljevstvu, otvorena je uz veliku pompu nedaleko od obale Portugala.
Međutim, projekt je ukinut nakon dva mjeseca zbog tehničkih i financijskih problema.
Energija valova će dobiti drugu priliku kad idućeg mjeseca, nedaleko od obale Italije, u rad bude puštena komercijalna elektrana na energiju valova.
Prva elektrana te vrste koristit će pristup koji izbjegava jako uzburkano more kojem su prethodni sustavi davali prednost, a ima za cilj učiniti iskorištavanje velikih valova mogućim i jeftinim duž obala na kojima to prije nije bilo izvedivo.
Obično su tvrtke koje se bave energijom valova bile usmjerene na mora koja obiluju energijom - primjerice na divlje obale Škotske.
Međutim, Michele Grassi, osnivač tvrtke za energiju valova "40South Energy" sa sjedištem u Londonu, izjavio je da to podrazumijeva gradnju skupih i glomaznih platformi koje mogu izdržati snažne oluje.
Za razliku od toga, stroj tvrtke "40South Energy" ne pokušava podnijeti ekstremne uvjete - on se sakriva ispod njih...
Potraži više...
Energija valova nije imala većeg uspjeha posljednjih godina.
Unatoč naprecima u istraživanju, postizanje da energija valova bude uvedena u funkciju u bilo kojem komercijalnom smislu nije bilo uspješno - i to blago rečeno.
U 2008. godini, primjerice, prva komercijalna elektrana na svijetu, utemeljena na sustavu tvrtke Pelamis iz Edinburgha u Ujedinjenom Kraljevstvu, otvorena je uz veliku pompu nedaleko od obale Portugala.
Međutim, projekt je ukinut nakon dva mjeseca zbog tehničkih i financijskih problema.
Energija valova će dobiti drugu priliku kad idućeg mjeseca, nedaleko od obale Italije, u rad bude puštena komercijalna elektrana na energiju valova.
Prva elektrana te vrste koristit će pristup koji izbjegava jako uzburkano more kojem su prethodni sustavi davali prednost, a ima za cilj učiniti iskorištavanje velikih valova mogućim i jeftinim duž obala na kojima to prije nije bilo izvedivo.
Obično su tvrtke koje se bave energijom valova bile usmjerene na mora koja obiluju energijom - primjerice na divlje obale Škotske.
Međutim, Michele Grassi, osnivač tvrtke za energiju valova "40South Energy" sa sjedištem u Londonu, izjavio je da to podrazumijeva gradnju skupih i glomaznih platformi koje mogu izdržati snažne oluje.
Za razliku od toga, stroj tvrtke "40South Energy" ne pokušava podnijeti ekstremne uvjete - on se sakriva ispod njih.
Postrojenje koristi dva povezana uzgonska dijela koji su smješteni jedan iznad drugog na različitim dubinama, pri čemu je donji pričvršćen za morsko dno.
Krakovi poluga koje ih povezuju kreću se poput klipova jedni unutar drugih, proizvodeći pritom energiju uz pomoć električnih dinama.
Cijela građevina je smještena ispod površine, gdje je još uvijek moguće uhvatiti energiju valova, ali manje količine.
Ono što je od kritične važnosti je da, ovisno o uvjetima, građevina automatski prilagođava svoj vertikalni položaj u vodi, pa zaranja dublje od štetnog dometa velikih oluja koje bi je potencijalno mogle oštetiti.
To također pomaže u proizvodnji uravnoteženih količina električne energije.
Stabilna proizvodnja je velika prednost, izjavio je Hugo Chandler iz savjetničke tvrtke za energiju "New Resource Partners" sa sjedištem u Londonu, čiji je rad usmjeren na integraciju energije iz obnovljivih izvora s električnom mrežom.
"Nešto što je stabilnije podrazumijeva mnogo manje straha za tvrtku koja upravlja električnom mrežom", rekao je.
"Oni će dobiti jeftiniji priključak na mrežu".
Istraživač energije valova Ted Brekken sa Državnog sveučilišta Oregon u Corvallisu kaže kako je bilo prirodno da tvrtke koje se bave energijom valova prvo pokušaju ukrotiti potencijalno najmoćnije valove, ali i da nema nužno smisla pod bilo koju cijenu težiti valovima koji daju najviše energije.
"Za energiju valova su troškovi izrade, održavanja i implementacije postrojenja od velikog značaja", kaže Brekken.
Čini se da je to put napretka.
Doista, Pelamis tvrdi da njegov novi projekt po nazivu P2 ima nižu cijenu od prethodnika, kao i da je jednostavniji za izradu.
Enel, najveća talijanska energetska tvrtka, prošle je godine u sklopu petogodišnjeg partnerstva kupila postrojenje od tvrtke 40South za luku Livorno, a ima i sklopljen ugovor za kupnju dodatnih postrojenja ako sve bude išlo prema planu.
Carlo Papa, šef inovacija Enelove podružnice Enel Green Power, kaže da je tvrtka utrošila više mjeseci na istraživanje tehnologija za dobivanje energije iz mora koje su bile sigurne i jednostavne za upravljanje i koje nisu imale utjecaj na postojeći morski okoliš.
"Vidjeli smo mnogo strojeva", kaže Papa.
"Tvrtka 40South nije imala sreće, nego je bila dobra".
» Potraži više...
|
Sensors in beehives may detect early signs of disease
To the human ear, the buzz of the honeybee can sound like one unchanging sound.
Yet a group of researchers hopes that decoding tiny variations in the sound could help halt the catastrophic decline in the world's honeybee population.
The researchers, led by a team at Nottingham Trent University in England, believe the changing sounds from a hive indicate swings in the bees' state of health and that high-tech eavesdropping could provide beekeepers with early-warning signals.
Supported by a $1.8-million grant from the European Union, the scientists aim to analyze the buzz from 20 hives kept at a village in rural south-eastern France in a five-year experiment that started earlier this spring.
Team leader Martin Bencsik has previously used accelerometers to record a change in bee sounds before the phenomenon known as swarming, which is when the queen quits the hive, taking many of the worker bees with her.
The challenge this time is to identify variations in the buzz that can be linked to disease, including colony collapse disorder - a mysterious ailment that has weakened colonies around the world...
Search for more...
|
|
Senzori u košnicama bi mogli prepoznati rane znakove bolesti
Zujanje pčele medarice ljudskom uhu može zvučati kao jednoličan zvuk.
Pa ipak, skupina istraživača se nada da bi dekodiranje sitnih varijacija u zvuku moglo pomoći da se zaustavi katastrofalan pomor populacije pčela medarica u svijetu.
Istraživači, pod vodstvom tima iz Sveučilišta Nottingham Trent u Engleskoj, vjeruju da promjene zvukova iz košnice označavaju promjene u zdravstvenom stanju pčela i da bi prisluškivanje uz pomoć visoke tehnologije moglo dati pčelarima rane znakove upozorenja.
Uz potporu u iznosu od 1,8 milijuna dolara koju je dala Europska unija, znanstvenici u petogodišnjem eksperimentu koji je počeo ranije ovog proljeća namjeravaju analizirati brujanje iz 20 košnica koje se čuvaju u selu u ruralnoj jugoistočnoj Francuskoj.
Voditelj tima Martin Bencsik prethodno je koristio akcelerometre za snimanje različitih promjena pčelinjih zvukova prije fenomena po nazivu rojenje, koje nastaje kad matica napušta košnicu odvodeći sa sobom mnoštvo pčela radilica.
Sadašnji je izazov identificirati promjene u zujanju koje mogu biti povezane s bolešću, uključujući i poremećaj raspada kolonija - tajanstvene bolesti koja je oslabila kolonije diljem svijeta...
Potraži više...
|
|
|
|
|
How to build a Mars colony that lasts
"Mars can't just be a one-shot mission", says Apollo 11 astronaut Edwin "Buzz" Aldrin, the second person to walk on the moon.
He's part of a group who met last week in Washington DC for the first Human to Mars Summit, or H2M.
The astronauts, researchers and space flight firms aim to chart a path to the Red Planet by 2030, and they are thinking beyond mere visits.
Though it won't be easy, they say establishing a permanent, sustainable outpost on the Red Planet may be our civilisation's only chance of long-term continuity.
"Single-planet species do not survive", says former astronaut John Grunsfeld, who still works at NASA.
"That is a pretty sound theorem - just look at the dinosaurs. But we do not want to prove it".
As the only other planet in the solar system we are likely to be able to settle on, Mars looks like the best first step towards establishing an off-Earth foothold.
But making Mars a sustainable destination will require a few advances beyond those needed for one-off trips.
For a start, humans who plan on seeding a colony will need bigger living quarters - both to accommodate life-support systems and supplies, and to minimise psychological trouble, said David Dinges at the University of Pennsylvania in Philadelphia...
Search for more...
|
|
Kako izgraditi trajnu koloniju na Marsu
"Mars ne može biti samo jednokratna misija", izjavio je Edwin "Buzz" Aldrin, astronaut iz misije Apollo 11 i druga osoba koja je šetala po Mjesecu.
On je dio grupe koja se sastala prošlog tjedna u Washingtonu, na prvom skupu pod nazivom "Human to Mars" (slanje čovjeka na Mars), skraćeno H2M.
Astronauti, znanstvenici i tvrtke za svemirske letove imaju za cilj planiranje putovanja na Mars do 2030. godine, a pritom ne misle samo na jednostavne posjete.
Iako to neće biti lako, oni kažu da bi uspostavljanje stalne i održive baze na Marsu mogla biti jedina šansa za dugoročan opstanak naše civilizacije.
"Vrste koje žive na jednom planetu ne preživljavaju", kaže bivši astronaut John Grunsfeld, koji još uvijek radi u NASA-i.
"To je prilično uvjerljiv poučak - pogledajte samo dinosaure. Ali to ne želimo dokazivati".
Kao jedini drugi planet u Sunčevom sustavu na kojem ćemo se vjerojatno moći naseliti, Mars se čini najboljim prvim korakom prema uspostavi baze izvan Zemlje.
Međutim, postizanje da Mars bude održivo odredište zahtijevat će nekoliko postignuća koja nadilaze ona koja su potrebna za jednokratna putovanja.
Za početak, ljudi koji planiraju zasnovati koloniju trebat će veće nastambe za život - ne samo za smještaj sustava za održavanje života i zaliha, već i za smanjenje psiholoških problema na minimum, izjavio je David Dinges sa Državnog sveučilišta Pensilvanije u Philadelphiji...
Potraži više...
|
|
|
|
|
New netlike circuits could create "cyborg tissues"
Seamlessly integrating powerful, 3D computer circuits into soft materials such as rubber has been an elusive goal in engineering.
Now researchers say they have developed a type of circuit that is soft and porous - more like a net than a chip.
Manufacturers could weave these circuits into an extraordinary range of materials to create "smart matter" that scans and reacts to its surroundings or even "cyborg tissues" - human skin and organs that could report on their own health.
Nanoscientists Jia Liu and Charles Lieber of Harvard University and their colleagues began with silicon wires, each roughly 30 nanometres (billionths of a meter) wide, arranged in two-dimensional circuits.
Although some hardened epoxy surrounded the wires, these flat circuits were more than 99 percent empty space, resembling nets with large holes.
These flexible circuits could then be rolled up like scrolls, creating three-dimensional stacks that could lead to dramatically more powerful computers.
The researchers could readily fill the voids in these novel electronics with a wide variety of materials by pouring liquids into the 3D devices and letting them solidify...
Search for more...
|
|
Novi čipovi nalik na mrežu mogli bi stvoriti "kibernetička tkiva"
Besprijekorno integriranje snažnih 3D računalnih čipova u meke materijale poput gume bio je neuhvatljiv cilj u inženjerstvu.
Sada istraživači kažu da su razvili vrstu čipa koji je mekan i porozan - više nalik na mrežu nego na čip.
Proizvođači bi mogli uplesti ove čipove u izrazito velik broj materijala kako bi stvorili "pametnu tvar" koja pretražuje i reagira na svoj okoliš ili čak "kibernetička tkiva" - ljudsku kožu i organe koji bi mogli izvještavati o vlastitom zdravlju.
Nanoznanstvenici Jia Liu i Charles Lieber sa Sveučilišta u Harvardu i njihovi kolege započeli su sa žicama od silicija, od kojih je svaka bila širine približno 30 nanometara (milijarditi dio metra), složenima u dvodimenzionalne čipove.
Iako su žice bile obavijene određenom količinom stvrdnute epoksidne smole, ovi su plosnati čipovi imali više od 99 posto praznog prostora i bili su nalik mrežama s velikim rupama.
Ti su se savitljivi sklopovi zatim mogli smotati poput svitaka, stvarajući trodimenzionalne stogove koji bi mogli dovesti do znatno snažnijih računala.
Istraživači su mogli brzo ispuniti praznine u ovim novim elektroničkim sklopovima raznim materijalima, ulijevanjem tekućina u 3D uređaje i ostavljanjem da otvrdnu...
Potraži više...
|
Sensitive robot learns to reach out and touch you
It may be a robot, and it may not have a body - but it definitely has feeling.
A robot arm wrapped in sensor-laden skin has been given the ability to navigate using a keen sense of touch, a development that allows it to work closely and comfortably alongside humans.
Most robots are taught to avoid bumping into people and objects, complicating the simple task of reaching for an object in a cluttered environment, like a salt shaker on a dinner table crowded with plates and glasses.
To tackle this, Charlie Kemp of the Georgia Institute of Technology in Atlanta and colleagues created a flexible electronic skin studded with 384 sensors that detect very slight touch.
The skin covers the robot's entire arm, and stretches and flexes as the arm moves.
The arm itself, developed by Meka Robotics of San Francisco, has springy joints that allow it to close gently around any object it grasps...
Search for more...
|
|
Emotivni robot uči dosegnuti i dodirnuti vas
To možda jest robot i možda nema tijelo - ali definitivno ima osjećaj.
Robotička ruka omotana kožom sa senzorima dobila je sposobnost kretanja koristeći izoštreno čulo dodira, a to je napredak koji joj omogućava bliži i ugodniji rad kraj ljudi.
Većina robota je programirana da izbjegne sudaranje s ljudima i objektima, što komplicira jednostavan zadatak posezanja za nekim predmetom u pretrpanoj okolini, kao što je solenka na stolu prepunom tanjura i čaša.
Kako bi to riješili, Charlie Kemp s Tehnološkog instituta u Georgiji u Atlanti i njegovi kolege izradili su fleksibilnu elektroničku kožu optočenu s 384 senzora koji detektiraju vrlo lagan dodir.
Koža prekriva cijelu ruku robota, te se rasteže i savija kako se ruka kreće.
Sama ruka, koju je razvila tvrtka Meka Robotics iz San Francisca, ima elastične zglobove koji joj omogućuju blagi stisak oko bilo kojeg objekta kojeg uhvati...
Potraži više...
|
Software can now track the level of your happiness
If you want a quick way to pick out the happiest snaps from a wedding or judge the changing mood of a crowd, now there's software that can do it for you.
Developed by Abhinav Dhall at the Australian National University in Canberra and colleagues, the software analyses all the faces in a photo to give the shot an overall "mood score".
The team used face tracking software to analyse the smiles of the faces in a group by noting the positions of nine spots on the face such as the corners of the mouth and eyes.
A machine learning algorithm, trained on photos that had been pre-labelled by humans, then used this data to give each face a smile intensity score...
Search for more...
|
|
Softver sada može pratiti razinu vaše sreće
Ako želite na brz način odabrati najsretnije fotografije s vjenčanja ili procijeniti promjenu raspoloženja mnoštva, sada postoji softver koji to može učiniti za vas.
Razvili su ga Abhinav Dhall s Australskog državnog sveučilišta iz Canberre i njegovi kolege, a softver analizira sva lica na fotografiji kako bi toj fotografiji dao ukupni "rezultat raspoloženja".
Tim je koristio softver za praćenje lica kako bi analizirao osmjehe na licima unutar skupine zapisivanjem položaja devet točaka na licu, poput uglova ustiju i očiju.
Algoritam za strojno učenje, obučen na fotografijama koje su prethodno označili ljudi, zatim je koristio ove podatke kako bi svakom licu dodijelio ocjenu intenziteta osmijeha...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Homemade four cheese ravioli
Great homemade Italian ravioli recipe.
Don't be intimidated by the large list of ingredients, it is well worth it!
Serves 4.
Ingredients - dough
250 g all-purpose flour
1 g salt
5 ml olive oil
2 eggs
20 ml water
Ingredients - filling
230 g ricotta cheese
120 g cream cheese, softened
60 g shredded mozzarella cheese
60 g provolone cheese, shredded
1 egg
1 g dried parsley
Ingredients - cream sauce
30 ml olive oil
2 cloves garlic, crushed
50 g prepared basil pesto sauce
500 ml heavy cream
20 g grated Parmesan cheese
650 g marinara sauce
Ingredients - egg wash
1 egg
15 ml water
Method
Mound the flour and salt together on a work surface and form a "well".
Beat the teaspoon of olive oil, 2 eggs, and water in a bowl.
Pour half the egg mixture into the "well".
Begin mixing the egg with the flour with one hand; use your other hand to keep the flour mound steady.
Add the remaining egg mixture and knead to form dough.
Knead the dough until smooth, 8 to 10 minutes; add more flour if the dough is too sticky.
Form the dough into a ball and wrap tightly with plastic.
Refrigerate for 1 hour.
While the dough is resting, prepare the ravioli filling.
Combine the ricotta cheese, cream cheese, mozzarella cheese, provolone cheese, egg and parsley and mix well.
Set the filling aside...
Search for more...
|
|
Domaći ravioli s četiri vrste sira
Odličan recept za domaće talijanske raviole.
Neka vas ne uplaši dugačak popis sastojaka, vrijedno je truda!
Za četiri osobe.
Sastojci - tijesto
250 g brašna za sve namjene
1 g soli
5 ml maslinovog ulja
2 jaja
20 ml vode
Sastojci - nadjev
230 g sira skute
120 g krem sira, omekšanog
60 g naribanog sira mozzarella
60 g naribanog sira provolone
1 jaje
1 g sušenog peršina
Sastojci - umak od vrhnja
30 ml maslinovog ulja
2 češnja češnjaka, zgnječena
50 g pripremljenog umaka "pesto" od bosiljka
500 ml punomasnog vrhnja
20 g naribanog parmezana
650 g umaka "marinara"
Sastojci - preljev od jaja
1 jaje
15 ml vode
Način pripreme
Brašno i sol zajedno skupite na hrpu na radnoj površini i napravite oblik "zdenca".
U zdjeli zajedno istucite žličicu maslinovog ulja, 2 jaja i vodu.
Ulijte pola smjese od jaja u "zdenac".
Započnite miješati jaje s brašnom koristeći jednu ruku; koristite drugu ruku kako biste hrpu brašna zadržali na mjestu.
Dodajte preostalu smjesu od jaja i umijesite tijesto.
Mijesite tijesto sve dok ne postane glatko, 8 do 10 minuta; dodajte još brašna ako je tijesto previše ljepljivo.
Oblikujte tijesto u loptu i čvrsto ga omotajte plastičnim omotom.
Ostavite ga u hladnjaku 1 sat.
Dok se tijesto hladi, pripremite punjenje za raviole.
Zajedno dobro pomiješajte sir skutu, krem sir, mozzarelu, provolone, jaje i peršin.
Ostavite punjenje sa strane...
Potraži više...
|
|
|
