Technology |
|
Tehnologija |
Better batteries for electric cars
|
|
Bolje baterije za električne automobile
|
Society |
|
Društvo |
Warlpiri - a new language
|
|
Warlpiri - novi jezik
|
Medicine |
|
Medicina |
First baby born after full genetic screening of embryos
|
|
Prva beba koja je rođena nakon cjelokupne genetičke provjere embrija
|
Health |
|
Zdravlje |
Can one side of your body be more allergic than the other?
|
|
Može li jedna strana vašeg tijela biti alergičnija od druge?
|
Astronomy |
|
Astronomija |
Hubble finds a blue planet
|
|
Hubble je otkrio plavi planet
|
Science |
|
Znanost |
Homo floresiensis - one more Homo species?
|
|
Homo floresiensis - još jedna vrsta čovjeka?
|
Cuisine |
|
Kulinarstvo |
Baked dijon salmon
|
|
Pečeni losos u dijon senfu
|
Brown sugar meatloaf
|
|
Mesna štruca sa smeđim šećerom
|
|
|
|
|
Better batteries for electric cars
Electric cars are the future - a view shared by government and the automotive industry alike.
By 2020, a million passenger cars with an electric drive should be on the roads in Germany.
The ADAC, the German motoring organization, found out in a survey, 74 percent of those surveyed would buy an electric car if they did not have to compromise in terms of cost, comfort and safety.
Consumers are not willing to compromise one iota when it comes to range.
Around one third of drivers are looking for a range of at least 500 kilometers.
However, a lack of charging stations and limited battery life have so far prevented compact electric vehicles from going mainstream.
The lithium-ion batteries used by most automakers are simply too heavy, too expensive and go flat too quickly.
New materials should improve the performance, service life and safety of the energy storage device, yet the development of these kinds of materials is time-consuming and costly.
Researchers from the Fraunhofer Institute for Industrial Mathematics ITWM in Kaiserslautern are developing software to simulate lithium-ion batteries, which should in turn speed up this process and make it more efficient...
Search for more... 
Electric cars are the future - a view shared by government and the automotive industry alike.
By 2020, a million passenger cars with an electric drive should be on the roads in Germany.
The ADAC, the German motoring organization, found out in a survey, 74 percent of those surveyed would buy an electric car if they did not have to compromise in terms of cost, comfort and safety.
Consumers are not willing to compromise one iota when it comes to range.
Around one third of drivers are looking for a range of at least 500 kilometers.
However, a lack of charging stations and limited battery life have so far prevented compact electric vehicles from going mainstream.
The lithium-ion batteries used by most automakers are simply too heavy, too expensive and go flat too quickly.
New materials should improve the performance, service life and safety of the energy storage device, yet the development of these kinds of materials is time-consuming and costly.
Researchers from the Fraunhofer Institute for Industrial Mathematics ITWM in Kaiserslautern are developing software to simulate lithium-ion batteries, which should in turn speed up this process and make it more efficient.
The new software is dubbed "BEST", short for "Battery and Electrochemistry Simulation Tool".
A lithium-ion battery consists of two porous electrodes kept apart by a separator filled with electrolyte.
Lithium ions flow between the electrodes when the battery is charged and discharged.
"Battery performance depends on the materials used in the components. These materials need to work in harmony with each other", explains Jochen Zausch, a scientist at ITWM.
"Various material combinations can be simulated using our software, enabling us to come up with the ideal mix. The kind of trial-and-error testing done in the past is no longer necessary".
The Fraunhofer ITWM researchers have managed to simulate on macroscopic and microscopic level of the entire battery cell as well as the transport and reaction processes of the lithium ions themselves.
"We can show the microscopic structure of the electrodes. Every individual pore measuring 10 micrometers can be seen - something none of today's off-the-shelf programs can do. The position and shape of the electrodes can also be varied", says Zausch.
Ultimately, "BEST" should help both automakers and manufacturers of electric storage devices to build robust, safe batteries with greater range and, at the same time, improved acceleration.
» Search for more...
|
|
Bolje baterije za električne automobile
Električni automobili su budućnost - pogled koji jednako dijeli i vlada i automobilska industrija.
Milijun osobnih automobila na električni pogon nalazit će se do 2020. godine na cestama u Njemačkoj.
ADAC, njemačka auto organizacija, otkrila je u anketi da bi 74 posto anketiranih osoba kupilo električni automobil kada ne bi moralo raditi kompromis u vezi cijene, udobnosti i sigurnosti.
Kada je u pitanju doseg, potrošači nisu nimalo voljni raditi kompromis.
Oko jedne trećine vozača traži doseg od najmanje 500 kilometara.
Međutim, manjak elektropunionica i ograničen vijek trajanja baterije do danas su sprječavali da kompaktna električna vozila postanu dio svakodnevice.
Litij-ionske baterije koje koristi većina proizvođača automobila jednostavno su preteške, preskupe i prebrzo se prazne.
Novi materijali bi trebali povećati radnu učinkovitost, vijek trajanja i sigurnost uređaja za pohranu energije, ali je razvoj tih vrsta materijala dugotrajan i skup.
Istraživači s Fraunhoferovog instituta za industrijsku matematiku ITWM u Kaiserslauternu razvijaju softver kako bi simulirali rad litij-ionske baterije, koji bi zatim ubrzao ovaj postupak i učinio ga djelotvornijim...
Potraži više...
Električni automobili su budućnost - pogled koji jednako dijeli i vlada i automobilska industrija.
Milijun osobnih automobila na električni pogon nalazit će se do 2020. godine na cestama u Njemačkoj.
ADAC, njemačka auto organizacija, otkrila je u anketi da bi 74 posto anketiranih osoba kupilo električni automobil kada ne bi moralo raditi kompromis u vezi cijene, udobnosti i sigurnosti.
Kada je u pitanju doseg, potrošači nisu nimalo voljni raditi kompromis.
Oko jedne trećine vozača traži doseg od najmanje 500 kilometara.
Međutim, manjak elektropunionica i ograničen vijek trajanja baterije do danas su sprječavali da kompaktna električna vozila postanu dio svakodnevice.
Litij-ionske baterije koje koristi većina proizvođača automobila jednostavno su preteške, preskupe i prebrzo se prazne.
Novi materijali bi trebali povećati radnu učinkovitost, vijek trajanja i sigurnost uređaja za pohranu energije, ali je razvoj tih vrsta materijala dugotrajan i skup.
Istraživači s Fraunhoferovog instituta za industrijsku matematiku ITWM u Kaiserslauternu razvijaju softver kako bi simulirali rad litij-ionske baterije, koji bi zatim ubrzao ovaj postupak i učinio ga djelotvornijim.
Novi softver je nazvan "BEST", što je kratica za "Battery and Electrochemistry Simulation Tool" (alat za simulaciju baterija i elektrokemije).
Litij-ionska baterija se sastoji od dvije porozne elektrode odvojene membranom, a ispunjena je elektrolitom.
Kada se baterija puni i prazni, nastaje strujanje iona litija između elektroda.
"Učinkovitost rada baterije ovisi o materijalima koji se koriste u njenim komponentama. Ti materijali trebaju funkcionirati u međusobnom skladu", objašnjava Jochen Zausch, znanstvenik s ITWM-a.
"Uz pomoć našeg softvera, moguće je simulirati razne kombinacije materijala, što nam omogućava na osmislimo idealan spoj. Više nije nužno provoditi testiranja po principu pokušaja i pogrešaka kao nekada".
Istraživači s Fraunhoferovog instituta ITWM uspješno su simulirali makroskopsku i mikroskopsku razinu cijele baterijske ćelije, kao i prijenosne i reakcijske procese samih iona litija.
"Možemo pokazati mikroskopsku strukturu elektroda. Može se vidjeti svaka pojedinačna pora veličine 10 mikrometara - to je nešto što ne može učiniti niti jedan od današnjih gotovih programa. Položaj i oblik elektroda također je moguće mijenjati", kaže Zausch.
Naposljetku, "BEST" bi trebao pomoći i proizvođačima automobila i proizvođačima uređaja za pohranu električne energije u izradi izdržljivih i sigurnih baterija s većim dometom, a istovremeno i bolje ubrzanje.
» Potraži više...
|
|
|
|
|
Warlpiri - a new language
There are many dying languages in the world.
But at least one has recently been born, created by children living in a remote village in northern Australia.
Carmel O'Shannessy, a linguist at the University of Michigan, has been studying the young people's speech for more than a decade and has concluded that they speak neither a dialect nor the mixture of languages called a creole, but a new language with unique grammatical rules.
The language, called "Warlpiri", is spoken only by people under 35 in Lajamanu, an isolated village of about 700 people in Australia.
In all, about 350 people speak the language as their native tongue.
There is an elementary school in Lajamanu, but most children go to boarding school in Darwin for secondary education.
The language there is English.
But they continue to speak Warlpiri among themselves.
Lajamanu's isolation may have something to do with the creation of a new way of speaking.
The village is about 550 miles south of Darwin, and the nearest commercial centre is Katherine, about 340 miles north...
Search for more...
|
|
Warlpiri - novi jezik
Mnogo je umirućih jezika u svijetu.
Ali je najmanje jedan nedavno rođen, a stvorila su ga djeca iz zabačenog sela u sjevernoj Australiji.
Carmel O'Shannessy, lingvistica sa Sveučilišta u Michiganu, bavi se već više od deset godina proučavanjem govora mladih i zaključila je da oni ne govore niti dijalekt niti mješavinu jezika po nazivu kreolski jezik, već je riječ o novom jeziku s jedinstvenim gramatičkim pravilima.
Jezik koji je prozvan "Warlpiri" govore samo ljudi mlađi od 35 godina u Lajamanu, izoliranom selu u Australiji koje broji oko 700 stanovnika.
Sve u svemu, oko 350 ljudi koristi se tim jezikom kao svojim materinjim jezikom.
U Lajamanu postoji osnovna škola, no za srednjoškolsko obrazovanje najviše djece pohađa internat u Darwinu.
Tamo se govori engleski jezik.
Međutim, oni međusobno nastavljaju komunicirati jezikom Warlpiri.
Izolacija Lajamanua bi mogla imati veze sa stvaranjem novog načina govora.
Selo je oko 550 milja južno od Darwina, a najbliže gospodarsko središte je Katherine, oko 340 milja sjeverno...
Potraži više...
|
|
|
|
|
First baby born after full genetic screening of embryos
What makes Connor Levy, a baby born on May 18, special is that his genome was sequenced for abnormalities before he was born - meaning the doctors examined him as an embryo to ensure he would have healthy cells.
The process of gene sequencing is usually expensive and available at many IVF (in vitro fertilization) clinics.
In Connor's case, it was accomplished through next-generation sequencing (NGS), which may become a low-cost alternative.
DNA is a relatively large molecule that consists of a chain of bases called nucleotides and DNA sequencing is the process through which we understand the precise sequence of these bases in some DNA.
Early versions of commercial DNA sequencing methods looked at the entire strand of DNA from one base to the next, step by step.
NGS is comprised of a new set of methods that don't go from top to bottom.
Instead, researchers split up the strand into many parts, and then process all of them in parallel...
Search for more...
|
|
Prva beba koja je rođena nakon cjelokupne genetičke provjere embrija
Ono što čini posebnim Connora Levyja, bebu rođenu 18. svibnja, jest da su njegovi genomi prije njegovog rođenja bili sekvencirani u potrazi za abnormalnostima - što znači da su ga liječnici pregledali u stadiju embrija kako bi bili sigurni da su mu stanice zdrave.
Postupak sekvenciranja gena je obično skup i dostupan je na mnogim klinikama za izvantjelesnu oplodnju.
U slučaju Connora, to je postignuto sekvenciranjem sljedeće generacije (NGS - next-generation sequencing), koje bi moglo postati jeftina alternativa.
DNK je relativno velika molekula koja se sastoji od lanca baza po nazivu nukleotidi, a DNK sekvenciranje je proces uz pomoć kojeg razumijemo točan slijed tih baza u nekoj DNK.
Ranije verzije komercijalnih metoda sekvenciranja DNK su gledale na cjelokupni DNK od prve baze do sljedeće, korak po korak.
NGS se sastoji od nove skupine metoda koje ne idu od vrha do dna.
Umjesto toga, istraživači rastavljaju niz u mnogo dijelova, a zatim ih sve istovremeno obrađuju...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Can one side of your body be more allergic than the other?
There are several possible explanations for one-sided sensitivity to a substance.
One hypothesis is that the more sensitive side was the one where the substance first provoked a reaction, "and there are immune cells that remain in this area and can respond more rapidly", said Dr Donald Belsito, a dermatologist at Columbia University Medical Center.
This is called a "recall reaction".
Another suggestion, he said, is that the site that reacts most intensely is the one that experienced the highest level of the chemical causing the initial reaction...
Search for more...
|
|
Može li jedna strana vašeg tijela biti alergičnija od druge?
Ima nekoliko mogućih objašnjenja za osjetljivost samo jedne strane tijela na određenu tvar.
Jedna hipoteza je da je osjetljivija strana ona gdje je tvar prvotno izazvala reakciju, "a tamo su imunološke stanice koje se zadržavaju u tom području i mogu brže reagirati", navodi doktor Donald Belsito, dermatolog s Medicinskog centra Sveučilišta u Kolumbiji.
To ima naziv "reakcija na temelju pamćenja".
Druga je hipoteza, rekao je, da najintenzivnije reagira ona strana koja doživi najveći podražaj kemijskog spoja koji uzrokuje početnu reakciju...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Hubble finds a blue planet
Astronomers working with NASA's Hubble Space Telescope have deduced the actual colour of a planet orbiting another star 63 light-years away.
The planet is HD 189733b, one of the closest exoplanets that can be seen crossing the face of its star, and its colour is cobalt blue.
If seen directly, this planet would look like a deep blue dot, reminiscent of Earth's colour as seen from space.
Hubble Space Telescope measured changes in the colour of light from the planet before, during and after a pass behind its star.
There was a small drop in light and a slight change in the colour of the light...
Search for more...
|
|
Hubble je otkrio plavi planet
Astronomi su, radeći sa svemirskim teleskopom Hubble u NASA-i, zaključili koja je stvarna boja planeta u orbiti zvijezde koja je udaljena 63 svjetlosne godine.
To je planet HD 189733b, jedan od najbližih egzoplaneta kojeg je moguće vidjeti kad prolazi ispred svoje zvijezde, a njegova boja je kobaltno plava.
Kada bismo ga gledali izravno, ovaj bi planet izgledao poput točke tamnoplave boje, koja podsjeća na boju Zemlje prilikom promatranja iz svemira.
Svemirski je teleskop Hubble i ranije mjerio promjene u boji svjetlosti planeta, za vrijeme i nakon prolaska iza njegove zvijezde.
Uočio je blagi pad intenziteta svjetlosti i malu promjenu u boji svjetlosti...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Baked dijon salmon
This is a wonderful way to prepare fresh salmon fillets in the oven.
Be sure to make extra, your family will be begging for more!
Serves 4.
Ingredients
55 g butter, melted
45 ml Dijon mustard
20 ml honey
25 g dry bread crumbs
25 g finely chopped pecans
5 g chopped fresh parsley
450 g salmon
salt and pepper to taste
1 lemon, for garnish
Method
Preheat oven to 200 degrees Celsius.
In a small bowl, stir together butter, mustard and honey, and then set aside.
In another bowl, mix together bread crumbs, pecans, and parsley.
Brush each salmon fillet lightly with honey mustard mixture, and sprinkle the tops of the fillets with the bread crumb mixture.
Bake salmon 12 to 15 minutes in the preheated oven, or until it flakes easily with a fork...
Search for more...
|
|
Pečeni losos u dijon senfu
Ovo je sjajan način pripreme svježih lososovih filea u pećnici.
Svakako napravite više nego je potrebno jer će vas obitelj moliti za još!
Za 4 osobe.
Sastojci
55 g maslaca, rastopljenog
45 ml dijon senfa
20 ml meda
25 g sušenih krušnih mrvica
25 g sitno sjeckanih pekan oraha
5 g sjeckanog svježeg peršina
450 g lososa
sol i papar prema ukusu
1 limun, za dekoraciju
Način pripreme
Unaprijed zagrijte pećnicu na 175 stupnjeva Celzija.
U maloj posudi umiješajte zajedno maslac, senf i med, te odložite sa strane.
U drugoj zdjeli, pomiješajte kružne mrvice, pekan orahe i peršin.
Lagano premažite svaki file lososa mješavinom senfa i meda i pospite površinu filea smjesom krušnih mrvica.
Pecite losos 12 do 15 minuta u unaprijed zagrijanoj pećnici, ili do trenutka kada mu je kožu lako moguće skinuti uz pomoć viljuške...
Potraži više...
|
Brown sugar meatloaf
This is an easy tasty meatloaf.
It tastes as good as it smells!
Serves 8.
Ingredients
100 g packed brown sugar
120 ml ketchup
650 g lean ground beef
180 ml milk
2 eggs
10 g salt
0.5 g ground black pepper
1 small onion, chopped
0.5 g ground ginger
50 g finely crushed saltine cracker crumbs
Method
Preheat oven to 175 degrees Celsius.
Lightly grease a 12x22 cm loaf pan.
Press the brown sugar in the bottom of the prepared loaf pan and spread the ketchup over the sugar.
In a mixing bowl, mix thoroughly all remaining ingredients and shape into a loaf.
Place on top of the ketchup...
Search for more...
|
|
Mesna štruca sa smeđim šećerom
Ovo je lagana ukusna mesna štruca.
Dobrog je ukusa jednako kao i mirisa!
Za 8 osoba.
Sastojci
100 g pakiranog smeđeg šećera
120 ml kečapa
650 g sitno mljevene govedine
180 ml mlijeka
2 jaja
10 g soli
0,5 g mljevenog crnog papra
1 mali luk, nasjeckan
0,5 g mljevenog đumbira
50 g sitno zdrobljenih slanih mrvica krekera
Način pripreme
Unaprijed zagrijte pećnicu na 175 stupnjeva Celzija.
Lagano namastite duboki protvan dimenzija 12x22 cm.
Stisnite smeđi šećer na dno pripremljenog protvana i razmažite kečap preko šećera.
U posudi za miješanje temeljito izmiješajte sve preostale sastojke i oblikujte ih u štrucu.
Stavite je preko kečapa...
Potraži više...
|
|
|
