Technology |
|
Tehnologija |
Touchscreen phones can now recognize you
|
|
Telefoni sa zaslonom osjetljivim na dodir vas sada mogu prepoznati
|
Gamers help with new strategies to cure tumours
|
|
Igrači pomažu u novim strategijama za liječenje tumora
|
Magic microphone lets you whisper with your fingertips
|
|
Čarobni mikrofon omogućava šaptanje uz pomoć vrhova prstiju
|
Computing |
|
Informatika |
Skype eavesdropping
|
|
Prisluškivanje Skypea
|
Virus eavesdrops on VoIP communication
|
|
Virus prisluškuje VoIP komunikaciju
|
Science |
|
Znanost |
Nanotube-coated spider silk can sense your heartbeat
|
|
Paukova svila obložena nanocjevčicama može osjetiti otkucaje vašeg srca
|
Ecology |
|
Ekologija |
Oil industry and household stoves speed Arctic thaw
|
|
Naftna industrija i peći u domaćinstvima ubrzavaju otapanje Arktika
|
Astronomy |
|
Astronomija |
A new comet discovered
|
|
Otkriven je novi komet
|
|
|
|
Touchscreen phones can now recognize you
The fingerprint recognition feature on the upcoming iPhone 5S, Touch ID, might be eye-catching, but you still have to log into your device.
Identifying someone by the way they tap and swipe on a touchscreen might be the more natural, unobtrusive future of smartphone biometrics.
Developed by Cheng Bo at the Illinois Institute of Technology and his colleagues, SilentSense does just that.
Using the phone's built-in sensors, it records the unique patterns of pressure, duration and fingertip size and position each user exhibits when interacting with their phone or tablet.
Machine learning algorithms then turn this into a signature that identifies the user - and locks out anyone whose usage patterns do not match...
Search for more...
The fingerprint recognition feature on the upcoming iPhone 5S, Touch ID, might be eye-catching, but you still have to log into your device.
Identifying someone by the way they tap and swipe on a touchscreen might be the more natural, unobtrusive future of smartphone biometrics.
Developed by Cheng Bo at the Illinois Institute of Technology and his colleagues, SilentSense does just that.
Using the phone's built-in sensors, it records the unique patterns of pressure, duration and fingertip size and position each user exhibits when interacting with their phone or tablet.
Machine learning algorithms then turn this into a signature that identifies the user - and locks out anyone whose usage patterns do not match.
To increase the system's accuracy, the smartphone's accelerometer and gyroscope measure how much the screen moves when you are jabbing at it.
They can also pick up on your unique gait as you walk while using the screen.
"Different users, dependent on sex and age among other things, will have different habits in interacting", says Bo.
In tests, 100 users were told to use the smartphone's touchscreen as they would normally.
SilentSense was able to identify the phone's owner with 99 per cent accuracy after no more than 10 taps.
Even with an average of 2.3 touches, the system was able to verify the user 98 per cent of the time.
To save on power, the software stops checking the user's identity when apps like games are being used.
To maintain security, it automatically switches on when more sensitive applications, such as email or SMS, are accessed.
» Search for more...
|
|
Telefoni sa zaslonom osjetljivim na dodir vas sada mogu prepoznati
Značajka za prepoznavanje otiska prsta na nadolazećem uređaju iPhone 5S, po nazivu TouchID, možda jest privlačna, ali se još uvijek morate prijaviti na svoj uređaj.
Prepoznavanje određene osobe po načinu na koji ona dodiruje ekran osjetljiv na dodir ili po njemu povlači poteze prstom mogao bi predstavljati prirodniju i više neupadljivu budućnost biometrije na pametnim telefonima.
Upravo to postiže tehnologija SilentSense, koju su razvili Cheng Bo i njegovi kolege s Tehnološkog instituta u Illinoisu.
Služeći se ugrađenim senzorima telefona, tehnologija bilježi jedinstvene obrasce tlaka, trajanja i veličine otiska prsta, kao i položaja kojeg svaki korisnik koristi kada vrši interakciju sa svojim telefonom ili tabletom.
Zatim strojni algoritam za učenje pretvara te podatke u potpis koji prepoznaje korisnika - i blokira svaku osobu čiji se obrasci korištenja ne podudaraju...
Potraži više...
Značajka za prepoznavanje otiska prsta na nadolazećem uređaju iPhone 5S, po nazivu TouchID, možda jest privlačna, ali se još uvijek morate prijaviti na svoj uređaj.
Prepoznavanje određene osobe po načinu na koji ona dodiruje ekran osjetljiv na dodir ili po njemu povlači poteze prstom mogao bi predstavljati prirodniju i više neupadljivu budućnost biometrije na pametnim telefonima.
Upravo to postiže tehnologija SilentSense, koju su razvili Cheng Bo i njegovi kolege s Tehnološkog instituta u Illinoisu.
Služeći se ugrađenim senzorima telefona, tehnologija bilježi jedinstvene obrasce tlaka, trajanja i veličine otiska prsta, kao i položaja kojeg svaki korisnik koristi kada vrši interakciju sa svojim telefonom ili tabletom.
Zatim strojni algoritam za učenje pretvara te podatke u potpis koji prepoznaje korisnika - i blokira svaku osobu čiji se obrasci korištenja ne podudaraju.
Kako bi točnost sustava bila veća, akcelerometar i žiroskop u sklopu pametnog telefona mjere koliko se zaslon pomiče dok po njemu tipkate.
Oni također mogu naučiti i vaš jedinstveni način na koji hodate dok koristite zaslon.
"Različiti korisnici, ovisno o spolu i dobi, između ostalog, imaju različite navike u interakciji", kaže Bo.
U ispitivanjima, zamolili su 100 korisnika da koriste zaslon pametnih telefona na njihov uobičajen način.
Tehnologija SilentSense je uspjela prepoznati vlasnika telefona s točnošću od 99 posto nakon najviše 10 pritisaka na zaslon.
Sustav je, čak i uz prosjek od 2,3 pritiska na zaslon, bio u mogućnosti prepoznati korisnika u 98 posto slučajeva.
Kako bi smanjio potrošnju energije, softver prestaje provjeravati identitet korisnika dok on koristi aplikacije poput igara.
U cilju održavanja sigurnosti, sustav se automatski uključuje kada korisnik pristupa osjetljivijim aplikacijama, poput aplikacija za elektroničku poštu ili SMS poruke.
» Potraži više...
|
Gamers help with new strategies to cure tumours
Tumours are nothing to play around with.
But a new online game encourages people to do just that, fiddling with swarms of nanoparticles to come up with promising strategies for attacking tumours.
The game, called NanoDoc, trains players on a few basic rules, including the types of nanoparticles in their arsenal and how they swarm through tissue to find cancerous cells.
It then lets players try challenges, which feature real configurations of tumour cells.
Researchers have yet to find an effective treatment for some of them.
The idea is that, as crowds of online users try to solve these tough problems, they will find solutions researchers haven't thought of yet, leading to improved treatments.
Sabine Hauert at MIT released NanoDoc online last week...
Search for more...
|
|
Igrači pomažu u novim strategijama za liječenje tumora
Tumori nisu igra.
Međutim, nova igra na internetu potiče ljude da čine upravo to, da se igraju s gomilama nanočestica i osmišljavaju nove obećavajuće strategije za napad na tumore.
Ova igra, koje je dobila ime NanoDoc, trenira igrače koristeći nekoliko osnovnih pravila, koja uključuju tipove nanočestica u njihovom arsenalu i načine na koji one prolaze kroz tkivo kako bi pronašle kancerogene stanice.
Zatim igra dopušta igračima da se okušaju u izazovima, koji se sastoje od stvarnih konfiguracija tumorskih stanica.
Za neke od njih znanstvenici još uvijek nisu pronašli učinkoviti lijek.
Ideja je, uz pomoć mnoštva korisnika na internetu koji rješavaju ove teške probleme, pronaći rješenja kojih se znanstvenici još uvijek nisu sjetili, što bi rezultiralo boljim lijekovima.
Sabine Hauert s Tehnološkog instituta u Massachussetsu (MIT), prošlog je tjedna objavila NanoDoc na internetu...
Potraži više...
|
Magic microphone lets you whisper with your fingertips
Imagine that any object around you can play back sound at the touch of your finger.
That is the idea behind Ishin-Denshin, an electronic art project that has just won an honourable mention at the ARS Electronica festival in Linz, Austria.
Ishin-Denshin works by getting the user to whisper a message into a microphone, which encodes the sound and then converts it into an electrical signal which modulates an electrostatic field around the human body...
Search for more...
|
|
Čarobni mikrofon omogućava šaptanje uz pomoć vrhova prstiju
Zamislite da svaki predmet oko vas može reproducirati zvuk na dodir vašeg prsta.
Ovo je ideja koja stoji iza elektroničkog umjetničkog projekta Ishin-Denshin, koji je upravo osvojio počasno priznanje na festivalu ARS Electronica u Linzu u Austriji.
Ishin-Denshin funkcionira na način da korisnik šapne poruku u mikrofon, koji zatim kodira zvuk i pretvara ga u električni signal koji modulira elektrostatičko polje oko ljudskog tijela...
Potraži više...
|
|
|
|
Skype eavesdropping
It is generally assumed that Skype calls cannot be tapped.
Since the company uses 256 bit encryption, Skype calls are twice as secure as many internet credit card transactions.
Kurt Sauer, Skype's chief security officer says, there are no "back doors" that could let a government bypass the encryption on a call.
At the same time, he said "Skype cooperates fully with all lawful requests from relevant authorities"...
Search for more...
|
|
Prisluškivanje Skypea
Općenito se smatra da je Skype pozive nemoguće prisluškivati.
Budući da tvrtka koristi 256-bitnu enkripciju, Skype pozivi su dvaput sigurniji od mnogih internetskih transakcija kreditnim karticama.
Kurt Sauer, Skypeov glavni dužnosnik za sigurnost, kaže da ne postoje "stražnja vrata" koja bi omogućila da vlade zaobiđu enkripciju poziva.
Istovremeno, kazao je da "Skype u potpunosti surađuje sa svim zahtjevima relevantnih nadležnih tijela koji su u skladu sa zakonom"...
Potraži više...
|
Virus eavesdrops on VoIP communication
The virus, which security firm Symantec calls the first "wiretap Trojan", doesn't target a particular vulnerability in Skype.
Instead, it "hooks" into parts of the Windows operating system that handle audio processing.
Then it intercepts all audio data coming from Skype before it's encrypted by the software, according to Symantec's analysis.
Some computer viruses have a simple, but scary ability to spy on people by logging every keystroke they type.
Now hackers and potentially police, have another weapon: a virus that can eavesdrop on voice conversations that go over computers instead of a regular phone line...
Search for more...
|
|
Virus prisluškuje VoIP komunikaciju
Virus, kojeg sigurnosna tvrtka Symantec naziva prvim "trojanskim konjem za prisluškivanje", ne cilja na neku određenu ranjivost u Skypeu.
Umjesto toga, virus se "zakvači" na dijelove operacijskog sustava Windows koji vrše obradu audio podataka.
On zatim, prema analizi tvrtke Symatec, presreće sve audio podatke koji pristižu iz Skypea prije njihovog kodiranja od strane softvera.
Neki računalni virusi imaju jednostavnu, ali zastrašujuću mogućnost špijuniranja ljudi na način da bilježe svaki njihov pritisak na tipkovnicu.
Sada hakeri, a potencijalno i policija, imaju drugo oružje: virus koji može prisluškivati glasovne razgovore koji putuju između računala, umjesto običnom telefonskom linijom...
Potraži više...
|
|
|
|
Nanotube-coated spider silk can sense your heartbeat
Spider silk darkened with a coating of carbon nanotubes can tell if your heart just skipped a beat.
Following a few simple steps, researchers have made a silk-nanotube hybrid that is tough, flexible and electrically conductive.
The material might find uses in a range of bendy medical sensors.
Long known as one of nature's toughest and most flexible materials, spider silk is not naturally conductive.
Scientists have previously married metals such as gold with spider silk, but those hybrids didn't allow the silk to stretch as much as usual.
To create a conductive but less rigid silk, Eden Steven at Florida State University in Tallahassee collected silk from a species of "golden orb-weaver spider"...
Search for more...
|
|
Paukova svila obložena nanocjevčicama može osjetiti otkucaje vašeg srca
Paukova svila potamnjena premazom od ugljikovih nanocjevčica može reći je li vaše srce preskočilo otkucaj.
Prateći nekoliko jednostavnih koraka, znanstvenici su izradili hibrid od svile i nanocjevčica koji je tvrd, fleksibilan i električki vodljiv.
Ovaj bi materijal mogao naći primjenu u širokom rasponu savitljivih senzora u medicini.
Paukova svila, dugo poznata kao jedan od najčvršćih i najfleksibilnijih materijala u prirodi, nije prirodno električki vodljiva.
Znanstvenici su i ranije spajali metale poput zlata s paukovom svilom, ali takvi hibridi nisu dopuštali nitima da se rastegnu kao inače.
U cilju stvaranja vodljive, ali manje krute svile, Eden Steven s Državnog sveučilišta u Floridi u Tallahasseeu prikupio je svilu od vrste pauka po nazivu "okrugli zlatni tkalac"...
Potraži više...
|
|
|
|
Oil industry and household stoves speed Arctic thaw
Gas flaring by the oil industry and smoke from residential burning contributes more pollution to Arctic than previously thought - potentially speeding the melting of Arctic sea ice and contributing to the fast rate of warming in the region.
The new study, published in the journal "Atmospheric Chemistry and Physics" by researchers at IIASA and in Norway, Finland, and Russia, finds that gas flaring from oil extraction in the Arctic accounts for 42% of the black carbon concentrations in the Arctic, with even higher levels during certain times of the year.
In the month of March for example, the study showed that flaring accounts for more than half of black carbon concentrations near the surface.
Globally, in contrast, gas flaring accounts for only 3% of black carbon emissions...
Search for more...
|
|
Naftna industrija i peći u domaćinstvima ubrzavaju otapanje Arktika
Spaljivanje plina u naftnoj industriji i dim koji nastaje kao rezultat grijanja u domaćinstvima doprinosi većem onečišćenju Arktika nego što se prethodno smatralo - potencijalno ubrzava topljenje arktičkog leda i pridonosi ubrzanoj stopi zatopljenja u regiji.
Nova studija, objavljena u časopisu "Atmospheric Chemistry and Physics" (atmosferska kemija i fizika) od strane znanstvenika organizacije IIASA, kao i u Norveškoj, Finskoj i Rusiji, otkriva da spaljivanje plina koje je rezultat vađenja nafte na Arktiku proizvodi koncentraciju od 42% crnog ugljika na Arktiku, a u određena doba godine razine su još i više.
Na primjer, u ožujku je studija pokazala da sagorijevanje uzrokuje više od polovice koncentracije crnog ugljika blizu površine.
Za razliku od toga, spaljivanje plina uzrokuje svega 3% emisije crnog ugljika na globalnoj razini...
Potraži više...
|
|
|