Science |
|
Znanost |
Running out of helium
|
|
Ponestaje nam helija
|
How to recycle a space station
|
|
Kako reciklirati svemirsku postaju
|
Invisible ink holds the secret to purer nanocrystals
|
|
Nevidljiva tinta čuva tajnu čišćih nanokristala
|
Technology |
|
Tehnologija |
Magnetic phone magic
|
|
Magnetska čarolija telefona
|
Mini-projector turns your body into a touchscreen
|
|
Mini-projektor pretvara vaše tijelo u zaslon osjetljiv na dodir
|
With this printer, what you see is what you smell
|
|
Uz ovaj pisač, ono što vidite je ono što možete namirisati
|
Health |
|
Zdravlje |
Are anti-bacterial additives safe?
|
|
Jesu li antibakterijski aditivi sigurni?
|
Cuisine |
|
Kulinarstvo |
Tomatoes en persillade
|
|
Rajčice prekrivene smjesom "persillade"
|
|
|
|
|
Running out of helium
From cryogenics to MRI machines, helium is irreplaceable.
But as a Nobel laureate Robert Richardson warns, we are running out of the stuff.
Most of us think of helium as something to fill balloons with or that makes your voice go funny when you inhale it.
Why does it matter that helium supplies are running low?
There are some substitutes, but it can't be replaced for cryogenics, where liquid helium cools superconducting magnets for MRI scanners.
There is no other substance which has a lower boiling point than helium.
It is also used in the manufacture of fibre optics and liquid crystal displays.
The use of helium in cryogenics is self-contained, in that the helium is recycled.
The same could be done in other industries if helium was expensive enough that manufacturers thought recycling it was worthwhile.
The US government established a national helium reserve in 1925, and today a billion cubic metres of the gas are stored in a facility near Amanita, Texas...
Search for more... 
From cryogenics to MRI machines, helium is irreplaceable.
But as a Nobel laureate Robert Richardson warns, we are running out of the stuff.
Most of us think of helium as something to fill balloons with or that makes your voice go funny when you inhale it.
Why does it matter that helium supplies are running low?
There are some substitutes, but it can't be replaced for cryogenics, where liquid helium cools superconducting magnets for MRI scanners.
There is no other substance which has a lower boiling point than helium.
It is also used in the manufacture of fibre optics and liquid crystal displays.
The use of helium in cryogenics is self-contained, in that the helium is recycled.
The same could be done in other industries if helium was expensive enough that manufacturers thought recycling it was worthwhile.
The US government established a national helium reserve in 1925, and today a billion cubic metres of the gas are stored in a facility near Amanita, Texas.
In 1996 Congress passed an act requiring that this strategic reserve, which represents half the Earth's helium stocks, be sold off by 2015.
As a result, helium is far too cheap and is not treated as a precious resource.
There is no chemical means to make helium.
The supplies we have on Earth come from radioactive alpha decay in rocks.
Right now it is not commercially viable to recover helium from the air, so we have to rely on extracting it from rocks.
But if we do run out altogether, we will have to recover helium from the air and it will cost 10,000 times what it does today.
The US supplies nearly 80 per cent of the helium used in the world.
The problem is that these supplies will run out in a mere 25 years, and the US government has a policy of selling helium at a ridiculously low price.
The US government should let the free market prevail.
The consequence will be a rise in prices, unfortunately.
Party balloons will be $100 each rather than $3 but we will have to live with that.
We will have to live with those prices eventually anyway.
» Search for more...
|
|
Ponestaje nam helija
Od kriogenike do strojeva za magnetsku rezonanciju (MR), helij je nezamjenjiv.
No, kako upozorava nobelovac Robert Richardson, ponestaje nam ga.
Većina nas razmišlja o heliju kao o nečem za punjenje balona ili da nam glas učini smiješnim kada ga udišemo.
Zašto je bitno to što se smanjuju zalihe helija?
Postoje neke zamjene za helij, ali ipak je nezamjenjiv kod kriogenike, gdje tekući helij hladi supravodljive magnete skenera za MR.
Nijedna druga tvar nema nižu točku vrelišta od helija.
Također se koristi u proizvodnji optičkih vlakana i LCD zaslona.
Uporaba helija u kriogenici je samodovoljna, u smislu da se helij reciklira.
Isto bi se moglo postići i u drugim industrijama kada bi helij bio dovoljno skup da proizvođači smatraju isplativim reciklirati ga.
Američka vlada uspostavila je državne rezerve helija 1925. godine, a danas je milijardu kubičnih metara plina pohranjeno u objektu nedaleko od grada Amanita u Teksasu...
Potraži više...
Od kriogenike do strojeva za magnetsku rezonanciju (MR), helij je nezamjenjiv.
No, kako upozorava nobelovac Robert Richardson, ponestaje nam ga.
Većina nas razmišlja o heliju kao o nečem za punjenje balona ili da nam glas učini smiješnim kada ga udišemo.
Zašto je bitno to što se smanjuju zalihe helija?
Postoje neke zamjene za helij, ali ipak je nezamjenjiv kod kriogenike, gdje tekući helij hladi supravodljive magnete skenera za MR.
Nijedna druga tvar nema nižu točku vrelišta od helija.
Također se koristi u proizvodnji optičkih vlakana i LCD zaslona.
Uporaba helija u kriogenici je samodovoljna, u smislu da se helij reciklira.
Isto bi se moglo postići i u drugim industrijama kada bi helij bio dovoljno skup da proizvođači smatraju isplativim reciklirati ga.
Američka vlada uspostavila je državne rezerve helija 1925. godine, a danas je milijardu kubičnih metara plina pohranjeno u objektu nedaleko od grada Amanita u Teksasu.
Kongres je 1996. godine donio zakon koji zahtijeva da se ta strateška rezerva, koja predstavlja polovicu zaliha helija na Zemlji, rasproda do 2015. godine.
Kao rezultat toga, helij je prejeftin i ne smatra ga se dragocjenim resursom.
Ne postoje kemijski načini za proizvodnju helija.
Zalihe koje imamo na Zemlji dolaze od radioaktivnog alfa raspada u stijenama.
Sada nije komercijalno isplativo uzimati helij iz zraka, pa se moramo osloniti na vađenje iz stijena.
Ali ako u potpunosti ostanemo bez njega, morat ćemo ga uzimati iz zraka i to će koštati 10.000 puta više nego što košta danas.
SAD isporučuje gotovo 80 posto helija koji se koristi u svijetu.
Problem je što će te zalihe nestati za samo 25 godina, a američka vlada ima politiku prodaje helija po smiješno niskoj cijeni.
Američka vlada mora dopustiti da prevlada slobodno tržište.
Posljedica će biti porast cijena, nažalost.
Baloni za zabave koštat će 100 dolara po komadu umjesto 3 dolara, ali morat ćemo živjeti s tim.
Ionako ćemo s vremenom morati živjeti s tim cijenama.
» Potraži više...
|
How to recycle a space station
The International Space Station may have a bright future ahead, despite a recent glitch affecting its cooling system.
NASA is considering reusing part of the station as the basis of a spacecraft that would travel to an asteroid by 2025.
Having scrapped plans for astronauts to return to the moon, in April President Barack Obama backed the idea of an asteroid mission.
NASA engineers brainstormed how to carry out such a mission and the resulting proposals were discussed last week at a conference in Washington...
Search for more...
|
|
Kako reciklirati svemirsku postaju
Međunarodna svemirska postaja mogla bi pred sobom imati svijetlu budućnost, unatoč nedavnom problemu koji je utjecao na njen sustav za hlađenje.
NASA razmatra ponovnu uporabu dijela stanice kao temelja svemirskog broda koji će putovati na asteroid do 2025. godine.
Nakon što je otpisao planove za povratak astronauta na Mjesec, predsjednik Barack Obama je u travnju podržao ideju o misiji na asteroid.
NASA-ini inženjeri su razmišljali kako provesti takvu misiju i o njihovim prijedlozima se raspravljalo prošlog tjedna na konferenciji u Washingtonu...
Potraži više...
|
Invisible ink holds the secret to purer nanocrystals
By its very nature, nanotechnology is too small to see with the naked eye.
Even so, chemists have found a way to make it even less perceptible by creating a nanoscopic form of "invisible ink".
But it's not about secret messages across the lab, says Hubertus Marbach at the University of Erlangen-Nuremberg in Germany.
Instead, the technique offers a way of growing nanocrystals of a much higher purity than achieved to date.
Marbach and his colleagues used an electron beam to remove oxygen ions from a silicon oxide wafer, leaving nanoscopic dents in the surface.
The process leaves virtually no visible trace.
The dents facilitate chemical reactions, though, so a hidden message written onto the wafer with the electron beam can later be revealed by flowing iron pentacarbonyl gas across the surface.
The gas reacts at the indentations to form carbon monoxide while leaving solid -and reflective - iron nanocrystals fixed to the surface...
Search for more...
|
|
Nevidljiva tinta čuva tajnu čišćih nanokristala
Po svojoj prirodi, nanotehnologija je premalena da bismo je vidjeli golim okom.
Unatoč tome, kemičari su pronašli način kako bi je učinili još manje primjetnom stvaranjem nanoskopskog oblika "nevidljive tinte".
Ali ne zbog tajnih poruka unutar laboratorija, kaže Hubertus Marbach sa sveučilišta Erlangen-Nürnberg u Njemačkoj.
Umjesto toga, tehnika nudi način uzgoja nanokristala mnogo veće čistoće od dosadašnjih.
Marbach i njegovi kolege koristili su elektronski snop za uklanjanje iona kisika iz poluvodičke pločice silicij oksida, ostavljajući nanoskopska udubljenja na površini.
Proces praktički ne ostavlja vidljive tragove.
No ta udubljenja olakšavaju kemijske reakcije, tako da se skrivena poruka napisana na poluvodičku pločicu uz pomoć elektronskog snopa kasnije može otkriti tako da se preko površine pusti plin željezo pentakarbonil.
Plin reagira na udubljenja stvaranjem ugljičnog monoksida, ostavljajući čvrste i reflektirajuće nanokristale željeza učvršćene na površinu...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Magnetic phone magic
No more fumbling in your pocket to silence your ringing cellphone in the cinema - a quick wave of your hand could now suffice.
That's thanks to researchers at Deutsche Telekom (DT) in Berlin, who have developed a user interface based on the compass sensors now found in many cellphones.
Their MagiTact prototype identifies changes to the magnetic field around a cellphone caused by different gestures made by a hand wearing a permanent magnet...
Search for more...
|
|
Magnetska čarolija telefona
Ne morate više kopati po džepu kako biste ugasili zvonjavu mobilnog telefona u kinu - brzi pokret rukom mogao bi od sada biti dovoljan.
To možemo zahvaliti istraživačima u Deutsche Telekomu (DT) u Berlinu, koji su razvili korisničko sučelje na temelju senzora kompasa koje danas nalazimo u mnogim mobilnim telefonima.
Njihov prototip MagiTact otkriva promjene magnetskog polja oko mobilnog telefona koje uzrokuju različiti pokreti ruke na kojoj se nalazi trajni magnet...
Potraži više...
|
Mini-projector turns your body into a touchscreen
Finding the keypad on your cellphone or music player a bit cramped?
Maybe your forearm could be more accommodating.
It could become part of a skin-based interface that effectively turns your body into a touchscreen.
Called Skinput, the system is a marriage of two technologies: the ability to detect the ultralow-frequency sound produced by tapping the skin with a finger, and the microchip-sized "pico" projectors now found in some cellphones.
The system beams a keyboard or menu onto the user's forearm and hand from a projector housed in an armband.
An acoustic detector, also in the armband, then calculates which part of the display you want to activate.
But how does the system know which icon, button or finger you tapped?
Chris Harrison at Carnegie Mellon University in Pittsburgh, Pennsylvania, working with Dan Morris and Desney Tan at Microsoft's research lab in Redmond, Washington, exploit the way our skin, musculature and skeleton combine to make distinctive sounds when we tap on different parts of the arm, palm, fingers and thumb.
They have identified various locations on the forearm and hand that produce characteristic acoustic patterns when tapped.
The acoustic detector in the armband contains five piezoelectric cantilevers, each weighted to respond to certain bands of sound frequencies...
Search for more...
|
|
Mini-projektor pretvara vaše tijelo u zaslon osjetljiv na dodir
Smatrate li da je tipkovnica na vašem mobitelu ili sviraču glazbe pomalo skučena?
Možda bi vaša podlaktica pružila više mjesta.
Ona bi mogla postati dio sučelja utemeljenog na koži koji učinkovito pretvara vaše tijelo u zaslon osjetljiv na dodir.
Nazvan Skinput, sustav je spoj dvije tehnologije: sposobnosti da se detektira zvuk vrlo niske frekvencije kojeg proizvodi tapkanje prsta po koži, te "piko" projektora veličine mikročipa kojeg se danas može naći u nekim mobitelima.
Sustav projicira tipkovnicu ili izbornik na podlakticu korisnika iz projektora smještenog u narukvici.
Detektor zvuka, također u narukvici, zatim izračunava koji dio zaslona želite aktivirati.
No kako sustav zna koju ste ikonu ili tipku i to kojim prstom taknuli?
Chris Harrison sa Sveučilišta Carnegie Mellon u Pittsburghu, Pensilvanija, u suradnji s Danom Morrisom i Desneyjem Tanom iz Microsoftovog istraživačkog laboratorija u Redmondu, Washington, koriste način na koji su spojeni naša koža, muskulatura i kostur kako bi proizveli osebujne zvukove kada dotaknemo različite dijelove ruke, dlana, prstiju i palca.
Oni su prepoznali razne lokacije na podlaktici i ruci koje proizvode karakteristične akustične uzorke kada ih se dotakne.
Ultrazvučni detektor u narukvici sadrži pet piezoelektričnih krakova, od kojih je svaki podešen da odgovori na određene pojasne frekvencije zvučnog spektra...
Potraži više...
|
With this printer, what you see is what you smell
That crisp apple colour and that crisp apple smell could one day come out of the same ink-jet printer, if an idea hatched in a Japanese lab takes off.
Using technology from existing ink-jet printers, the idea is to generate aromas to complement images on your computer or TV, from the scent of a mown lawn in a family photo to truffles in a cookery show.
Scent-assisted movies were tried out in the mid-20th century.
Several companies pumped scent into cinema air conditioning.
They were all abject failures, with noisy machinery or patchy odours.
Worst of all, each aroma lingered too long and mixed with the next, blending into a noxious stench by the closing credits.
More recent attempts to make such peripherals, such as the iSmell USB device from Digiscents in 2000, fell at the same hurdle.
But ink-jet technology can do the job, according to Kenichi Okada of Keio University in Tokyo and colleagues.
"We are using the ink-jet printer's ability to eject tiny pulses of material to achieve precise control", Okada said.
In the most common type of ink-jet, a pulse of current heats a coil of wire, creating bubbles that force a small volume of ink down a nozzle and onto the page at high speed.
The Keio team use the same hardware to transfer scent to the page...
Search for more...
|
|
Uz ovaj pisač, ono što vidite je ono što možete namirisati
Ta svježa boja jabuke i taj svjež miris jabuke mogli bi jednog dana izaći iz istog ink-jet pisača, ako ideja koja je nastala u japanskom laboratoriju bude uspješna.
Koristeći tehnologiju postojećih ink-jet pisača, cilj je proizvesti mirise za dopunu slike na vašem računalu ili TV-u, od mirisa pokošene trave na obiteljskoj fotografiji do tartufa u kulinarskoj emisiji.
Mirisom potpomognuti filmovi bili su isprobani sredinom 20. stoljeća.
Nekoliko tvrtki ubrizgavalo je miris u klima uređaje u kinima.
Svi su bili krajnje neuspješni, uz bučne strojeve ili pogrešne mirise.
Najgore od svega, svaki miris se zadržavao predugo i kombinirao sa sljedećim, te se pomiješao u poguban smrad do odjavne špice.
Noviji pokušaji za izradu takvih perifernih jedinica, kao što je USB uređaj iSmell tvrtke Digiscents iz 2000. godine, pao je na istom problemu.
No ink-jet tehnologija može obaviti posao, prema Kenichiju Okadi sa Sveučilišta Keio u Tokiju i njegovim kolegama.
"Koristimo sposobnost ink-jet pisača da izbacuje male impulse materijala kako bismo postigli preciznu kontrolu", izjavio je Okada.
U najčešćem tipu ink-jet pisača, impuls struje grije žičanu zavojnicu, stvarajući mjehuriće koji tjeraju malu količinu tinte niz mlaznicu i na stranicu papira velikom brzinom.
Keiov tim koristi isti hardver kako bi na stranicu papira prenio miris...
Potraži više...
|
|
|
