Economy |
|
Ekonomija |
Eliminating "dragon-kings" could prevent financial crashes
|
|
Uklanjanje "zmajskih kraljeva" bi moglo spriječiti financijske slomove
|
Ecology |
|
Ekologija |
The coral reefs of Bermuda have survived
|
|
Bermudski koraljni grebeni su preživjeli
|
New Zealand to fail carbon target
|
|
Novi Zeland neće uspjeti ostvariti cilj u vezi emisije ugljičnog dioksida
|
Science |
|
Znanost |
Only two genes make the man - or mouse
|
|
Samo dva gena čine čovjeka - ili miša
|
Medicine |
|
Medicina |
Flu vaccine helps unravel complex causes of narcolepsy
|
|
Cjepivo za gripu nam pomaže da otkrijemo složene uzroke narkolepsije
|
Computing |
|
Informatika |
Say goodbye to passwords
|
|
Recite zbogom zaporkama
|
"Star Citizen" reaches 35 million USD in funding
|
|
Financiranje "Star Citizena" je dosegnulo 35 milijuna dolara
|
Cuisine |
|
Kulinarstvo |
Belgian waffles
|
|
Belgijski vafli
|
|
|
|
|
Eliminating "dragon-kings" could prevent financial crashes
Hugo Cavalcante saw the disaster coming.
From his lab at the Federal University of Paraiba in Brazil, he detected the warning signs of an epic crash.
At the last minute, he managed to nudge his system back to safety.
Crisis averted.
OK, so Cavalcante's impending crisis was only a pair of credit-card-sized circuits that were about to start oscillating out of sync - hardly the stuff of the evening news.
But the experiment is the first to show that a class of extreme events, colourfully called "dragon-kings", can be predicted and avoided in a real, physical system.
This suggests that some day we may also be able to predict, or in some cases prevent, some of the catastrophes in the real world that seem unstoppable, including financial crashes, brain seizures and storms.
"If we can forecast extreme events, we can also find a way to control them", says Cavalcante's colleague Daniel Gauthier at Duke University in Durham, North Carolina.
"Dragon-kings" aren't the first term of this type used to describe a class of catastrophic events.
In 2001, Nassim Taleb published a book called "The Black Swan", his name for catastrophes that always catch us off-guard...
Search for more... 
Hugo Cavalcante saw the disaster coming.
From his lab at the Federal University of Paraiba in Brazil, he detected the warning signs of an epic crash.
At the last minute, he managed to nudge his system back to safety.
Crisis averted.
OK, so Cavalcante's impending crisis was only a pair of credit-card-sized circuits that were about to start oscillating out of sync - hardly the stuff of the evening news.
But the experiment is the first to show that a class of extreme events, colourfully called "dragon-kings", can be predicted and avoided in a real, physical system.
This suggests that some day we may also be able to predict, or in some cases prevent, some of the catastrophes in the real world that seem unstoppable, including financial crashes, brain seizures and storms.
"If we can forecast extreme events, we can also find a way to control them", says Cavalcante's colleague Daniel Gauthier at Duke University in Durham, North Carolina.
"Dragon-kings" aren't the first term of this type used to describe a class of catastrophic events.
In 2001, Nassim Taleb published a book called "The Black Swan", his name for catastrophes that always catch us off-guard.
But though difficult to predict, "black swans" actually fall within an accepted mathematical distribution known as a power law, which says there will be exponentially more small events than large ones.
Most events or objects found in a complex system - including earthquakes, hurricanes, moon craters, even power imbalances in war - also obey a power law.
But a power law can't predict when "black swans" will occur.
Now there's another beast to reckon with.
In 2009, Didier Sornette at the Swiss Federal Institute of Technology in Zurich reported that some events lift their heads above the power law's parapet, the way a king's power and wealth vastly outstrip that of the more plentiful peasant.
So big that they should be rare, these events have a greater probability of occurring than a power law would mandate.
"There seem to be certain extremes that happen much more often than they should", Sornette says.
He calls them "dragon-kings".
The dragon part of the name stems from the fact that these events seem to obey different mathematical laws, just as a dragon's behaviour differs from that of the other animals.
Sornette got his first comprehension of "dragon-kings" when studying cracks that develop in spacecraft.
Since then, he has spotted them everywhere, from a rainstorm that hit Venezuela in 1999 and the financial crashes in 2000 and 2007, to some epileptic seizures.
But he wasn't satisfied with merely recognising them.
The fact that they don't follow a power law suggests they are being produced by a different mechanism, which raises the possibility that, unlike events that follow the power law, dragon-kings may be predictable.
Sornette and his colleagues have had some success, predicting a slip in the Shanghai Stock Exchange before it happened in August 2009 and using electrical pulses to suppress epileptic seizures that might have become "dragon-kings" in rats and rabbits.
But the difficulty of running controlled experiments in real financial systems or brains prevented them from going any further.
Enter Cavalcante and Gauthier's oscillating circuits.
Gauthier spent the early 1990s studying pairs of identical circuits that behaved chaotically on their own, but would synchronise for long periods of time when coupled in a certain way.
Gauthier coupled the two circuits by measuring the difference between the voltages running through them, and injecting a current into the slave circuit to make it more like the master circuit.
Most of the time this worked and the two would oscillate together, with only slight deviations away from synchronisation.
But every so often, the slave would stop following the master and march to its own beat for a short time.
Gauthier realised at the time that there were recognisable signs that this event was about to happen soon.
It wasn't until he saw Sornette's work that he checked for "dragon-kings".
He and his colleagues have now shown that the differences in the circuits' voltages during these desynchronisations are indeed "dragon-kings".
"They were as big as the system would physically allow, like a major disaster", Gauthier says
They both went on to show that they could reliably forecast when a big event was about to happen: whenever the differences between the circuits' oscillations decreased to a certain value, a leap was almost always imminent.
And once they saw this event coming, they found they could apply a small electrical nudge to the slave circuit to prevent this.
It's a long way to go from a pair of coupled circuits to the massive complexity of the real world.
Sornette would also like to find out whether financial regulation could prevent a crash once a stock market bubble has already begun to grow, a controversial topic among regulators.
"The fear of central banks is that their intervention might actually worsen the situation and trigger the crashes, destabilising the system even further", he says.
"That is the type of insight we could test and check with our system".
» Search for more...
|
|
Uklanjanje "zmajskih kraljeva" bi moglo spriječiti financijske slomove
Hugo Cavalcante je predvidio dolazak katastrofe.
On je iz svog laboratorija u Saveznom sveučilištu u gradu Paraiba u Brazilu uočio znakove upozorenja epskog sloma.
U posljednji tren, uspio je vratiti svoj sustav natrag u sigurnost.
Kriza je izbjegnuta.
U redu, Cavalcanteovu prijeteću krizu sačinjavao je samo par strujnih krugova veličine kreditne kartice koji su gotovo počeli nesinkronizirano oscilirati - a to baš i nije tema za večernje vijesti.
Ali je ovaj eksperiment prvi koji pokazuje da je jednu kategoriju ekstremnih događaja, slikovito nazvanu "zmajski kraljevi", moguće predvidjeti i izbjeći u stvarnom fizičkom sustavu.
Ovo ukazuje da bismo jednog dana također mogli imati sposobnost predviđanja, ili u nekim slučajevima sprečavanja, određenih katastrofa u stvarnom svijetu koje se čine nezaustavljivima, što uključuje financijske slomove, intelektualne krađe i oluje.
"Ako možemo predvidjeti ekstremne događaje, možemo i pronaći način da ih kontroliramo", kaže Cavalcanteov kolega Daniel Gauthier sa Sveučilišta Duke u Durhamu, Sjeverna Karolina.
"Zmajski kraljevi" nisu prvi pojam ovog tipa koji je upotrijebljen za opisivanje katastrofalnih događaja.
Nassim Taleb je 2001. godine objavio knjigu naziva "Crni labud", što je njegov naziv za katastrofe koje nas uvijek uhvate nespremnima...
Potraži više...
Hugo Cavalcante je predvidio dolazak katastrofe.
On je iz svog laboratorija u Saveznom sveučilištu u gradu Paraiba u Brazilu uočio znakove upozorenja epskog sloma.
U posljednji tren, uspio je vratiti svoj sustav natrag u sigurnost.
Kriza je izbjegnuta.
U redu, Cavalcanteovu prijeteću krizu sačinjavao je samo par strujnih krugova veličine kreditne kartice koji su gotovo počeli nesinkronizirano oscilirati - a to baš i nije tema za večernje vijesti.
Ali je ovaj eksperiment prvi koji pokazuje da je jednu kategoriju ekstremnih događaja, slikovito nazvanu "zmajski kraljevi", moguće predvidjeti i izbjeći u stvarnom fizičkom sustavu.
Ovo ukazuje da bismo jednog dana također mogli imati sposobnost predviđanja, ili u nekim slučajevima sprečavanja, određenih katastrofa u stvarnom svijetu koje se čine nezaustavljivima, što uključuje financijske slomove, intelektualne krađe i oluje.
"Ako možemo predvidjeti ekstremne događaje, možemo i pronaći način da ih kontroliramo", kaže Cavalcanteov kolega Daniel Gauthier sa Sveučilišta Duke u Durhamu, Sjeverna Karolina.
"Zmajski kraljevi" nisu prvi pojam ovog tipa koji je upotrijebljen za opisivanje katastrofalnih događaja.
Nassim Taleb je 2001. godine objavio knjigu naziva "Crni labud", što je njegov naziv za katastrofe koje nas uvijek uhvate nespremnima.
Ali iako ih je teško predvidjeti, "crni labudovi" u stvari spadaju u prihvaćenu matematičku distribuciju poznatu kao zakon potencije, koji kaže da postoji eksponencijalno veći broj malih događaja u odnosu na velike.
Većina događaja ili objekata u sklopu složenog sustava - koji uključuju potrese, uragane, mjesečeve kratere, čak i neravnopravne odnose snaga u ratu - također slijede zakon potencije.
Međutim, zakon potencije ne može predvidjeti kada će se pojaviti "crni labudovi".
A sada je tu i druga zvijer s kojom se trebamo suočiti.
Didier Sornette iz Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju u Zurichu je 2009. godine izjavio da određeni događaji nadilaze granice zakona potencije, slično načinu na koji kraljeva moć i bogatstvo uvelike nadmašuju moć i bogatstvo imućnijih seljaka.
Ovi događaji, koji su tako veliki da bi trebali biti rijetki, imaju veću mogućnost pojavljivanja u odnosu na ono što zakon potencije nalaže.
"Postoje određeni ekstremi koji se događaju mnogo češće nego što bi trebali", kaže Sornette.
Dao im je naziv "zmajski kraljevi".
Dio naziva koji se odnosi na zmajeve potječe od činjenice da ovi događaji naizgled poštuju drugačije matematičke zakone, baš kao što se ponašanje zmajeva razlikuje od ponašanja ostalih životinja.
Sornette je dobio svoju prvu spoznaju o "zmajskim kraljevima" prilikom proučavanja pukotina koje nastaju na svemirskim letjelicama.
Od tada ih je uočavao posvuda, od kišne oluje koja je zahvatila Venezuelu 1999. godine i financijskih slomova 2000. godine i 2007. godine, do nekih epileptičkih napada.
Ali nije bio zadovoljan isključivo njihovim prepoznavanjem.
Činjenica da oni ne slijede zakon potencije sugerira da nastaju kao rezultat drugačijeg mehanizma, što povećava mogućnost da je, za razliku od događaja koji slijede zakon potencije, "zmajske kraljeve" moguće predvidjeti.
Sornette i njegovi kolege su imali nešto uspjeha, predvidjeli su pad burze u Šangaju prije nego što se dogodila u kolovozu 2009. godine, a na štakorima i zečevima su koristili električne impulse kako bi suzbili epileptičke napade koji bi se mogli pretvoriti u "zmajske kraljeve".
Međutim, težina provođenja kontroliranih eksperimenata u stvarnim financijskim sustavima ili mozgovima ih je spriječila da nastave dalje.
Upoznajte Cavalcanteove i Gauthierove oscilirajuće strujne krugove.
Gauthier je proveo početak 1990-tih godina proučavajući par identičnih strujnih krugova koji su se sami po sebi ponašali kaotično, ali su se sinkronizirali na dulja vremenska razdoblja kada su bili spojeni na određeni način.
Gauthier je spojio dva strujna kruga kako bi izmjerio razliku između napona koji prolaze kroz njih, te je uveo struju u podređeni strujni krug kako bi ga učinio sličnijim nadređenom strujnom krugu.
Većinu vremena je ovo funkcioniralo i dva strujna kruga su zajedno oscilirala, uz tek neznatna odstupanja u sinkronizaciji.
Međutim, s vremena na vrijeme bi podređeni strujni krug prestao pratiti nadređeni strujni krug i neko bi vrijeme pratio svoj vlastiti ritam.
Gauthier je u to vrijeme shvatio da postoje prepoznatljivi znakovi koji ukazuju na skoru pojavu ovog događaja.
Sve dok nije vidio Sornetteov rad, nije provjeravao je li riječ o "zmajskim kraljevima".
On i njegovi kolege su sada dokazali da su razlike u naponima strujnih krugova tijekom ovih ispadanja iz sinkronizacije doista "zmajski kraljevi".
"Bili su onoliko veliki koliko im je to sustav fizički omogućavao, poput velike katastrofe", kaže Gauthier.
Oboje su nastavili s radom kako bi dokazali da mogu pouzdano prognozirati kada bi se veliki događaj trebao dogoditi: uvijek kada su se razlike u oscilaciji krugova smanjile na određenu vrijednost, bilo je gotovo neizbježno da će se dogoditi nagli skok.
I jednom kada su znali da taj događaj slijedi, ustanovili su da mogu primijeniti mali električni poticaj na podređeni strujni krug kako bi ga spriječili.
Dug je put od dva povezana strujna kruga do ogromne složenosti stvarnog svijeta.
Sornette bi također želio ustanoviti bi li financijska regulativa mogla spriječiti slom burze jednom kad je mjehur već počeo rasti, što je kontroverzna tema među regulatornim tijelima.
"Strah središnjih banka je da bi njihova intervencija mogla zapravo pogoršati situaciju i pokrenuti slomove, što bi dodatno destabiliziralo sustav", kaže on.
"Ovo je spoznaja koju bismo mogli ispitivati i provjeravati uz pomoć našeg sustava".
» Potraži više...
|
|
|
|
|
The coral reefs of Bermuda have survived
For two weeks we have been diving in the waters around Bermuda, out in the North Atlantic.
On every reef there are the white signs of coral death in place of the multicoloured complexity we would expect to see.
Such "bleaching" has profound effects for biodiversity across the reef.
Our job is to identify which species are vulnerable and which are apparently robust, and why.
Bleaching occurs when the symbiotic relationship between coral and diverse groups of algae breaks down.
An increasingly common feature of reefs worldwide, it is brought on by thermal stress resulting from seawater temperature anomalies associated with climate change.
Studying coral bleaching can thus help us predict the threats reefs will face in the future.
Today, part of our team is working on the reef's shallows.
About 70 per cent of the fire corals here have already been bleached, although there is less damage to brain corals and other reef-builders.
While our divers work on the shallow reef, our "deep team" remains on the ship to survey the reefs further down using a remote-controlled robot vehicle...
Search for more...
|
|
Bermudski koraljni grebeni su preživjeli
Dva tjedna smo ronili u vodama oko Bermude u sjevernom Atlantskom oceanu.
Na svakom grebenu postoje bijeli znakovi umiranja koralja umjesto višebojne raznolikosti koju bismo očekivali vidjeti.
Takvo "izbjeljivanje" ima duboke učinke na biološku raznolikost diljem grebena.
Naš posao je utvrditi koje su vrste ranjive i koje su naizgled snažne i zašto.
Izbjeljivanje se događa kada se pokvari simbiotski odnos između koralja i raznolikih grupa algi.
Ovo je sve češće zajedničko svojstvo grebena u cijelom svijetu, a nastaje zbog temperaturnog stresa koji proizlazi iz temperaturnih anomalija u moru koje povezujemo s klimatskim promjenama.
Proučavanje izbjeljivanja koralja nam stoga može pomoći da predvidimo prijetnje s kojima će se grebeni sretati u budućnosti.
Danas dio našeg tima radi u plićacima koraljnog grebena.
Oko 70 posto vatrenih koralja na ovoj lokaciji je već izbijeljeno, iako su oštećenja manja na kamenim koraljima i ostalim koraljima koji tvore koraljne grebene.
Dok naši ronioci rade na plićem dijelu koraljnog grebena, naš "dubinski tim" ostaje na brodu kako bi promatrao grebene na još većim dubinama, koristeći robotsko vozilo na daljinsko upravljanje...
Potraži više...
|
New Zealand to fail carbon target
New Zealand's carbon emissions are set to be three times as high as its target, despite the country having an emissions trading scheme.
The government wants to cut emissions to half of 1990 levels by 2050.
But projections show that they are likely to be 50 per cent higher than 1990 levels by 2040.
The Emissions Trading Scheme has a low carbon price of 3 USD per tonne, but under the Kyoto protocol companies can buy cheaper carbon "credits" from developing nations...
Search for more...
|
|
Novi Zeland neće uspjeti ostvariti cilj u vezi emisije ugljičnog dioksida
Emisije ugljičnog dioksida Novog Zelanda bit će tri puta veće od postavljenog cilja, unatoč tome što država ima program trgovanja emisijom ugljičnog dioksida.
Vlada do 2050. godine želi smanjiti emisije na polovicu razine koja je postojala 1990. godine.
Međutim, prognoze ukazuju da će do 2040. godine emisije vjerojatno biti 50 posto više u odnosu na razine iz 1990. godine.
Program trgovanja emisijom ugljičnog dioksida ima nisku cijenu od 3 dolara po toni, ali u sklopu Kyotskog protokola tvrtke mogu jeftinije kupiti "kredite" za ugljični dioksid od država u razvoju...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Only two genes make the man - or mouse
Being a male is easier than it looks.
The defining genetic feature of maleness, the Y chromosome, contains only two genes that are absolutely essential for male function - at least in mice.
The discovery may someday help develop new forms of assisted reproduction for infertile men.
Until recently, many geneticists thought of the Y chromosome as a vestigial ruin full of decaying genes and doomed to evolutionary oblivion because, unlike all the other chromosomes, it lacks a second copy to serve as a backup when mutation strikes.
However, the Y turns out to have other ways of repairing mutations, and recent evidence suggests that the chromosome has been relatively stable over the last 100 million years of evolution.
However, most of its genes are involved in a single function, male reproduction.
Researchers have known for more than two decades that a single gene on the Y chromosome, called Sry, is responsible for sex determination.
Transgenic mice lacking a Y chromosome but with Sry inserted on another chromosome develop as males, though they can't produce sperm.
More recently, other researchers showed that the same mice could, in fact, produce immature sperm cells if they also inserted a second gene from the Y chromosome, Eif2s3y...
Search for more...
|
|
Samo dva gena čine čovjeka - ili miša
Biti muško je lakše nego što se čini.
Genetičko svojstvo koje određuje muškost, Y kromosom, sadrži samo dva gena koja su apsolutno neophodna za muške funkcije - barem kod miševa.
Ovo otkriće bi nam jednog dana moglo pomoći da osmislimo nove oblike potpomognute oplodnje za neplodne muškarce.
Sve donedavno su brojni genetičari smatrali da je Y kromosom zakržljao i pun gena koji propadaju, te da je osuđen na evolucijsku propast zbog toga što za razliku od svih ostalih kromosoma nema drugu kopiju koja bi poslužila kao pričuva u slučaju mutacije.
Međutim, ispostavilo se da Y kromosom posjeduje druge načine za popravak mutacija, a posljednji dokazi ukazuju da je kromosom ostao relativno stabilan tijekom posljednjih 100 milijuna godina evolucije.
Ali najveći dio njegovih gena sudjeluje u samo jednoj funkciji, razmnožavanju muškog spola.
Znanstvenicima je već više od dva desetljeća poznato da je jedan gen Y kromosoma, po nazivu Sry, odgovoran za određivanje spola.
Transgenični miševi koji nemaju Y kromosom, ali im je u drugi kromosom umetnut gen Sry, razvijaju se kao mužjaci iako ne mogu proizvoditi spermije.
U novije vrijeme su i drugi istraživači dokazali da bi ti isti miševi zapravo mogli proizvoditi nezrele stanice spermija ukoliko im se na isti način umetne drugi gen iz Y kromosoma, po nazivu Eif2s3y...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Flu vaccine helps unravel complex causes of narcolepsy
Some 200 children in Sweden and Finland developed narcolepsy after receiving Pandemrix, a flu vaccine made by GlaxoSmithKline and now withdrawn.
A study including eight European countries confirmed the link between narcolepsy and vaccine in Sweden and Finland, but not in the UK, Ireland or the Netherlands, although there were some reports of vaccine-linked narcolepsy in those countries.
The disease was very rare, affecting at most one in 15,000 vaccinated children in the Nordic countries, where most young people were vaccinated.
Fewer were vaccinated elsewhere, so there may not have been enough narcolepsy cases to detect statistically, says Miriam Sturkenboom of Erasmus Medical Centre in Rotterdam, the Netherlands, who led the study.
Narcolepsy develops when the immune system destroys 70,000 neurons in a brain region called the hypothalamus that produce hypocretin – a neurotransmitter that carries a "waking" signal to other parts of the brain.
How Pandemrix might be involved in this process was not clear, although some researchers suspected the involvement of the vaccine's novel adjuvant, a chemical that stimulates the immune reaction to a vaccine...
Search for more...
|
|
Cjepivo za gripu nam pomaže da otkrijemo složene uzroke narkolepsije
U oko 200 djece u Švedskoj i Finskoj razvila se narkolepsija nakon što su primila Pandemrix, cjepivo za gripu koje je proizvela tvrtka GlaxoSmithKline i koje je sad povučeno.
Studija u koju je bilo uključeno osam europskih zemalja potvrdila je povezanost narkolepsije i cjepiva u Švedskoj i Finskoj, ali ne i u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj ili Nizozemskoj, iako je i u tim zemljama bilo nekih izvještaja o narkolepsiji povezanoj s cjepivom.
Bolest je bila vrlo rijetka, zahvatila je najviše jedno dijete od 15.000 cijepljene djece u nordijskim državama, gdje se cijepila većina mladih.
U drugim zemljama ih se cijepilo manje, pa možda ne postoji dovoljan broj slučajeva narkolepsije kako bismo ga statistički uočili, kaže Miriam Sturkenboom iz Medicinskog centra Erasmus u Rotterdamu u Nizozemskoj, koja je vodila studiju.
Narkolepsija se razvija kada imunološki sustav uništi 70.000 neurona u dijelu mozga po nazivu hipotalamus, koji stvara hipokretin - neuroprijenosnik koji prenosi signal "buđenja" u druge dijelove mozga.
Nije bilo jasno na koji bi način Pandemrix mogao utjecati na taj proces, iako su određeni znanstvenici posumnjali da je uzrok novi katalizator u cjepivu, kemijski spoj koji potiče imunološku reakciju na cjepivo...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Say goodbye to passwords
Are you sick of having to remember many passwords?
Logging in using secret facts about your everyday life could be the solution.
Called "narrative authentication", the system was developed by Carson Brown and colleagues at Carleton University in Ottawa, Canada.
It uses software running in the background on a computer or smartphone to log your activities.
The system can, for example, note how long you spent playing a video game, which one it was and the time you stopped...
Search for more...
|
|
Recite zbogom zaporkama
Je li vam muka zbog toga što morate zapamtiti mnogo zaporki?
Rješenje bi moglo biti prijavljivanje korištenjem tajnih činjenica o vašem svakodnevnom životu.
Ovaj sustav koji je nazvan "narativna autentifikacija" razvili su Carson Brown i njegovi kolege sa Sveučilišta Carleton u Ottawi, Kanada.
Sustav koristi softver koji radi u pozadini na računalu ili pametnom telefonu kako bi zabilježio vaše aktivnosti.
Sustav može, primjerice, zabilježiti koliko ste vremena proveli igrajući video igru, koju video igru ste igrali i vrijeme kada ste je prestali igrati...
Potraži više...
|
"Star Citizen" reaches 35 million USD in funding
Chris Roberts' upcoming PC space simulator "Star Citizen" has soared to yet another funding milestone.
The most successful crowd-funded project in history recently reached 35 million USD in funding, which Roberts called a "monumental achievement" and one that may alter the way games are funded and produced in the future.
"We are not just re-writing the rules of how games are made and funded but we're showing the power that a committed community has to achieve a vision that so many people said was no longer relevant", Roberts said...
Search for more...
|
|
Financiranje "Star Citizena" je dosegnulo 35 milijuna dolara
Nadolazeći PC svemirski simulator "Star Citizen" Chrisa Robertsa naglo je skočio na još jednu prekretnicu u financiranju.
Financiranje ovog najuspješnijeg projekta uz financijsku potporu publike u povijesti nedavno je dosegnulo 35 milijuna dolara, što Roberts naziva "monumentalnim postignućem" koje bi moglo izmijeniti način na koji se u budućnosti financiraju i proizvode igre.
"Ne samo da iznova pišemo pravila za izradu i financiranje igara, već pokazujemo i moć koju posjeduje privržena zajednica da bismo ostvarili viziju za koju je velik broj ljudi rekao da više nije relevantna", izjavio je Roberts...
Potraži više...
|
|
|
