Technology |
|
Tehnologija |
The next best thing to oil
|
|
Najbolja stvar nakon nafte
|
Communications blackout
|
|
Prekid u komunikacijama
|
Clearing the way for efficient home lighting
|
|
Otvaranje puta učinkovitoj rasvjeti doma
|
Computing |
|
Informatika |
Why broadband service in the U.S. is so awful
|
|
Zašto su usluge širokopojasnog interneta u SAD-u tako loše
|
Medicine |
|
Medicina |
Conditional consciousness
|
|
Uvjetovana svijest
|
Heartbeat generator could power implanted sensors
|
|
Generator otkucaja srca mogao bi napajati ugrađene senzore
|
Cuisine |
|
Kulinarstvo |
Swiss dairy farmers created an American institution
|
|
Švicarski proizvođači mliječnih proizvoda stvorili su američku instituciju
|
Tomato and aubergine salad
|
|
Salata od rajčica i patlidžana
|
|
|
|
|
The next best thing to oil
A renewable carbon economy might be more than just a dream.
Solar power facilities are cropping up in deserts across California, Spain and North Africa, and they could be used to run chemical plants able to split both carbon dioxide and water.
Combine the resulting carbon monoxide and hydrogen and you have the beginnings of a solar fuel that could one day replace oil.
A European project called Hydrosol II has been running a 100-kilowatt pilot plant that generates hydrogen from sunlight and steam.
The plant is sited in southern Spain at the Plataforma Solar de Almeria - a "concentrating solar power" tower where a series of mirrors concentrates the sun's rays onto solar panels.
The pilot plant contains a ceramic reactor riddled with a honeycomb of channels coated in a mixed iron and cerium oxide.
Solar energy heats the reactor to around 1200 degrees Celsius, releasing oxygen gas, which is pumped away.
The reactor is then cooled to around 800 degrees Celsius before steam is fed through the honeycomb...
Search for more... 
A renewable carbon economy might be more than just a dream.
Solar power facilities are cropping up in deserts across California, Spain and North Africa, and they could be used to run chemical plants able to split both carbon dioxide and water.
Combine the resulting carbon monoxide and hydrogen and you have the beginnings of a solar fuel that could one day replace oil.
A European project called Hydrosol II has been running a 100-kilowatt pilot plant that generates hydrogen from sunlight and steam.
The plant is sited in southern Spain at the Plataforma Solar de Almeria - a "concentrating solar power" tower where a series of mirrors concentrates the sun's rays onto solar panels.
The pilot plant contains a ceramic reactor riddled with a honeycomb of channels coated in a mixed iron and cerium oxide.
Solar energy heats the reactor to around 1200 degrees Celsius, releasing oxygen gas, which is pumped away.
The reactor is then cooled to around 800 degrees Celsius before steam is fed through the honeycomb.
The depleted material "steals" back oxygen from the steam, converting it into hydrogen gas.
Athanasios Konstandopoulos at the Centre for Research and Technology in Thessaloniki, Greece, who led the team, claims that it is possible to convert up to 30 per cent of the steam into hydrogen.
Now, Konstandopoulos and colleagues have successfully used the same technology and process to remove oxygen from CO2 and form CO in the lab.
Two reactors running simultaneously could generate hydrogen and CO, which could be combined into synthetic fuel using well-established reactions such as the Fischer-Tropsch process, he says.
The approach could solve one problem standing in the way of a hydrogen economy: how to store and transport hydrogen gas once it is made.
Converting it to energy-rich liquid hydrocarbons means fewer changes to the fuel infrastructure.
"Hydrocarbons are the best energy carriers that we have available - nature has already proven that", Konstandopoulos says.
"We just have to find a way not to use them as our primary energy source".
» Search for more...
|
|
Najbolja stvar nakon nafte
Gospodarstvo obnovljivih izvora ugljika moglo bi postati više od običnog sna.
Solarna postrojenja niču u pustinjama diljem Kalifornije, Španjolske i Sjeverne Afrike, a mogla bi se koristiti za pokretanje kemijskih postrojenja koja mogu rascijepiti ugljični dioksid i vodu.
Kombinacija dobivenog ugljičnog monoksida i vodika znači početak solarnog goriva koje bi jednoga dana moglo zamijeniti naftu.
Europski projekt pod nazivom Hydrosol II pokreće 100-kilovatnu probnu elektranu koja stvara vodik iz sunca i pare.
Postrojenje se nalazi na jugu Španjolske u Plataforma Solar de Almeria - tornju za "koncentriranje solarne energije", gdje niz ogledala usmjerava sunčeve zrake na solarne panele.
Probno postrojenje sadrži keramički reaktor koji je protkan saćem kanala presvučenih mješavinom željeza i cerijevog oksida.
Sunčeva energija zagrijava reaktor na oko 1200 stupnjeva Celzija, oslobađajući kisik koji se crpkama odvodi dalje.
Reaktor se potom hladi na oko 800 stupnjeva Celzija prije nego što se para propusti kroz saće...
Potraži više...
Gospodarstvo obnovljivih izvora ugljika moglo bi postati više od običnog sna.
Solarna postrojenja niču u pustinjama diljem Kalifornije, Španjolske i Sjeverne Afrike, a mogla bi se koristiti za pokretanje kemijskih postrojenja koja mogu rascijepiti ugljični dioksid i vodu.
Kombinacija dobivenog ugljičnog monoksida i vodika znači početak solarnog goriva koje bi jednoga dana moglo zamijeniti naftu.
Europski projekt pod nazivom Hydrosol II pokreće 100-kilovatnu probnu elektranu koja stvara vodik iz sunca i pare.
Postrojenje se nalazi na jugu Španjolske u Plataforma Solar de Almeria - tornju za "koncentriranje solarne energije", gdje niz ogledala usmjerava sunčeve zrake na solarne panele.
Probno postrojenje sadrži keramički reaktor koji je protkan saćem kanala presvučenih mješavinom željeza i cerijevog oksida.
Sunčeva energija zagrijava reaktor na oko 1200 stupnjeva Celzija, oslobađajući kisik koji se crpkama odvodi dalje.
Reaktor se potom hladi na oko 800 stupnjeva Celzija prije nego što se para propusti kroz saće.
Osiromašeni materijal natrag "krade" kisik iz pare, pretvarajući je u plin vodik.
Athanasios Konstandopulos iz Centra za istraživanje i tehnologiju u Solunu u Grčkoj, koji je vodio tim, tvrdi kako je moguće pretvoriti do 30 posto pare u vodik.
Sada su Konstandopulos i njegovi kolege uspješno koristili istu tehnologiju i proces za uklanjanje kisika iz CO2 i stvaranje CO u laboratoriju.
Dva reaktora koja rade istovremeno mogla bi generirati vodik i CO koji bi se mogli kombinirati u sintetičko gorivo koje koristi dobro utvrđene reakcije kao što je Fischer-Tropsch proces, kaže on.
Ovaj pristup bi mogao riješiti jedan problem koji stoji na putu gospodarstvu vodika: kako pohraniti i prevoziti vodik nakon proizvodnje.
Njegovo pretvaranje u tekuće ugljikovodike bogate energijom znači i manje promjena u infrastrukturi goriva.
"Ugljikovodici su najbolji prijenosnici energije koje imamo na raspolaganju - priroda je to već dokazala", kaže Konstandopulos.
"Samo moramo pronaći način da ih ne koristimo kao svoj primarni izvor energije".
» Potraži više...
|
Communications blackout
The frustrating communications blackout that can occur when a spacecraft re-enters the atmosphere caused some tense moments in the earlier years of the space age—perhaps most memorably during the Apollo 13 mission.
But the phenomenon could also affect communications with new aircraft and weapons systems being contemplated by the USAF, which hopes to find ways to avoid the communications blackout.
The problem arises when a speeding vehicle heats the air in front of it, ionizing it into plasma that blocks radio transmissions.
It resembles the shock waves created when an airplane breaks the sound barrier (Mach 1 speed).
In the case of re-entering spacecraft and hypersonic aircraft, the plasma forms at speeds of about Mach 10...
Search for more...
|
|
Prekid u komunikacijama
Frustrirajući prekidi u komunikacijama koji se mogu dogoditi kada se letjelica vraća u atmosferu uzrokovali su neke napete trenutke u ranijim danima svemirskog doba - možda najnezaboravnije za vrijeme misije Apollo 13.
No, ta bi pojava mogla utjecati i na komunikaciju s novim zrakoplovima i sustavima naoružanja koje razmatra američko ratno zrakoplovstvo, koje se nada kako će pronaći način da izbjegne takve prekide u komunikacijama.
Problem nastaje kada vozilo koje ubrzava zagrije zrak ispred sebe, ionizirajući ga u plazmu koja blokira radijske prijenose.
To je vrlo slično udarnim valovima koji se stvaraju kada avion probije zvučni zid (brzina od 1 Macha).
U slučaju ponovnog ulaska svemirske letjelice u atmosferu i zrakoplova bržih od zvuka, plazma se stvara na brzinama od oko 10 Macha...
Potraži više...
|
Clearing the way for efficient home lighting
The drive to bring eco-friendly LED lighting into our homes has hit an embarrassing problem known as "droop", the dive in efficiency when the lamps operate at the high power necessary for indoor lighting.
"Efficiency droop is one of the main obstacles to achieving cost-effective and high-efficiency LEDs," says Seong-Ju Park at the Gwangju Institute of Science and Technology (GIST) in South Korea.
The cause of LED droop isn't clear but its effects are profound: while some prototypes can emit about 250 lumens per watt, their output drops below 100 lumens per watt at high powers.
Now Park and colleagues at CIST have teamed up with Samsung to prop up this performance.
In a standard LED there are more electrons on one side and fewer of them - more electron "holes" - on the other.
In a circuit, the two combine and release energy as light.
The electrons and holes meet in tiny traps called quantum wells.
In commercial white LEDs, these quantum wells are made of gallium nitride (GaN) surrounded by barriers made from indium gallium nitride (InGaN)...
Search for more...
|
|
Otvaranje puta učinkovitoj rasvjeti doma
Porivu da u svoje domove dovedemo ekološki prihvatljivu LED rasvjetu na put je stao neugodan problem poznat kao "droop", odnosno pad učinkovitosti kada žarulje rade na velikoj snazi potrebnoj za unutarnju rasvjetu.
"Pad učinkovitosti je jedna od glavnih prepreka za postizanje isplativih i visoko učinkovitih LED žarulja", kaže Seong-Ju Park iz Instituta za znanost i tehnologiju Gwangju (GIST) u Južnoj Koreji.
Uzrok tom padu kod LED žarulja nije jasan, ali njegove posljedice su značajne: dok neki prototipovi mogu emitirati oko 250 lumena po vatu, njihova izlazna snaga padne na ispod 100 lumena po vatu na velikim snagama.
Sada su se Park i njegovi kolege u CIST-u udružili sa Samsungom kako bi unaprijedili ove performanse.
U standardnoj LED žarulji ima više elektrona na jednoj strani i manje njih - odnosno više elektronskih "rupa" - na drugoj strani.
U strujnom krugu oni se kombiniraju i oslobađaju energiju kao svjetlost.
Elektroni i šupljine susreću se u malim klopkama koje zovemo kvantne jame.
U komercijalnim bijelim LED žaruljama te kvantne jame sastoje se od galij-nitrida (GaN) okruženog barijerama od indij-galij-nitrida (InGaN)...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Why broadband service in the U.S. is so awful
The average US household has to pay an exorbitant amount of money for an Internet connection that the rest of the industrial world would find mediocre.
According to a recent report by the Berkman Center for Internet and Society at Harvard University, broadband Internet service in the US is not just slower and more expensive than it is in tech-savvy nations such as South Korea and Japan; the US has fallen behind infrastructure-challenged countries such as Portugal and Italy as well.
The consequences are far worse than having to wait a few extra seconds for a movie to load.
Because broadband connections are the railroads of the 21st century, our creaky Internet makes it harder for US entrepreneurs to compete in global markets.
As evidence, consider that the US came in dead last in another recent study that compared how quickly 40 countries and regions have been progressing toward a knowledge-based economy over the past 10 years.
"We are at risk in the global race for leadership in innovation," FCC chairman Julius Genachowski said recently.
"Consumers in Japan and France are paying less for broadband and getting faster connections. We've got work to do".
It was not always like this...
Search for more...
|
|
Zašto su usluge širokopojasnog interneta u SAD-u tako loše
Prosječno američko kućanstvo mora platiti poveći iznos novca za internetsku vezu koja bi se u ostatku industrijskog svijeta smatrala osrednjom.
Prema posljednjem izvješću Centra Berkman za internet i društvo na harvardskom sveučilištu, širokopojasne internetske usluge u SAD-u su ne samo sporije i skuplje nego u tehnološki razvijenijim državama poput Južne Koreje i Japana, već SAD zaostaje i za infrastrukturno nerazvijenim zemljama poput Portugala i Italije.
Posljedice su daleko gore od čekanja nekoliko dodatnih sekundi da se učita film.
Budući da su širokopojasne veze željeznice 21. stoljeća, takav zahrđali internet otežava američkim poduzetnicima da se natječu na svjetskim tržištima.
Kao dokaz, uzmite u obzir da je SAD bio zadnji u jednoj drugoj novijoj studiji u kojoj se u 40 zemalja i regija uspoređivala brzina napretka prema gospodarstvu znanja tijekom posljednjih 10 godina.
"Naš položaj je ugrožen u globalnoj utrci za vodstvo u inovacijama", nedavno je izjavio Julius Genachowski, predsjednik FCC-a, američke savezne komisije za komunikacije.
"Potrošači u Japanu i Francuskoj imaju jeftiniju, a bržu širokopojasnu vezu. Čeka nas dosta posla".
Nije uvijek bilo tako...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Conditional consciousness
In patients who have survived severe brain damage, judging the level of actual awareness has proved a difficult process.
And the prognosis can sometimes mean the difference between life and death.
New research suggests that some vegetative patients are capable of simple learning - a sign of consciousness in many who had failed other traditional cognitive tests.
To determine whether patients are in a minimally conscious state (in which there is some evidence of perception or intentional movement) or have sunk into a vegetative state (in which neither exists), doctors have traditionally used a battery of tests and observations.
Many of them require some subjective interpretation, such as deciding whether a patient's movements are purposeful or just random...
Search for more...
|
|
Uvjetovana svijest
Kod bolesnika koji su preživjeli teška oštećenja mozga, procjena razine stvarne svijesti pokazala se teškim procesom.
A prognoza ponekad može značiti razliku između života i smrti.
Nova istraživanja ukazuju da neki pacijenti u vegetativnom stanju mogu usvajati jednostavna učenja - što je znak svijesti kod mnogih koji su pali na drugim tradicionalnim kognitivnim testovima.
Kako bi utvrdili jesu li bolesnici u minimalno svjesnom stanju (u kojem dokazano ima nekih opažanja ili namjernih pokreta) ili su utonuli u vegetativno stanje (u kojem ne postoji ni jedno ni drugo), liječnici tradicionalno koriste skup testova i zapažanja.
Mnogi od njih zahtijevaju neke subjektivne interpretacije, kao što je odlučivanje jesu li pokreti pacijenta namjerni ili samo slučajni...
Potraži više...
|
Heartbeat generator could power implanted sensors
A minuscule electricity generator implanted in the body could power an early-warning system for hypoglycaemia - or other medical conditions - from a heartbeat.
The "nanogenerator" has been implanted in a rat and has generated electricity from the animal's beating heart.
Zhong Lin Wang at the Georgia Institute of Technology in Atlanta had previously shown that carefully constructed nanoscale wires of zinc oxide could act as piezoelectric materials -materials that convert mechanical energy into electricity.
So, with colleagues, he set about creating a generator that could harvest energy from natural actions such as breathing or heartbeats.
The team deposited zinc-oxide nanowires onto a flexible polymer substrate that allows the wires to bend in a variety of ways.
They sealed the device in a polymer to shield it from body fluids and to ensure that any electricity they measured was generated by the device, not background interference coming directly from the muscle.
This 2-by-5-millimetre rectangular device was then attached to a rat's diaphragm muscle using tissue adhesive.
"The device is so tiny, you can barely see it by eye," says Wang...
Search for more...
|
|
Generator otkucaja srca mogao bi napajati ugrađene senzore
Maleni generator električne energije ugrađen u tijelo mogao bi napajati sustav za rano upozoravanje na hipoglikemiju - ili druga medicinska stanja - pomoću otkucaja srca.
"Nanogenerator" ugrađen u štakora proizveo je električnu energiju koristeći njegove otkucaje srca.
Zhong Lin Wang sa Tehnološkog instituta Georgie u Atlanti već je pokazao kako pažljivo konstruirane nanožice cink-oksida mogu djelovati kao piezoelektrični materijali - materijali koji pretvaraju mehaničku energiju u električnu.
Tako je s kolegama počeo graditi generator koji bi mogao prikupljati energiju iz prirodnih aktivnosti poput disanja ili otkucaja srca.
Tim je položio nanožice cink-oksida na fleksibilnu podlogu od polimera koja omogućava žicama da se savijaju na razne načine.
Zatvorili su uređaj u polimer kako bi ga zaštitili od tjelesnih tekućina i kako bi osigurali da sva struja koju mjere dolazi iz uređaja, a ne iz pozadinskih smetnji koje proizlaze izravno iz mišića.
Ovaj pravokutni uređaj dimenzija 2x5 milimetara zatim je priključen na mišić dijafragme štakora pomoću ljepila za tkivo.
"Uređaj je tako malen da ga jedva možete vidjeti golim okom," kaže Wang...
Potraži više...
|
|
|
|
|
Swiss dairy farmers created an American institution
These days most Swiss cheese consumed in the U.S. is made in Ohio, but American palettes (and ham sandwiches) ultimately have that tiny European country to thank.
More specifically, the cheese, which only Americans refer to by its generic name, owes much of its success to the Alpine climate and terrain.
Swiss cheese is so easy to slice and keeps for such long periods because Swiss farmers of yore had so much trouble selling the product during the brutal winter months.
Hard, mild cheeses similar to the Swiss cheese we know today were first produced in Switzerland and surrounding areas more than 2,000 years ago, according to food historian Andrew Dalby...
Search for more...
|
|
Švicarski proizvođači mliječnih proizvoda stvorili su američku instituciju
Ovih dana se većina švicarskog sira konzumiranog u SAD-u proizvodi u državi Ohio, no za američke palete (i sendviče od šunke) u konačnici je zaslužna ta malena europska zemlja.
Konkretnije, sir, koji samo Amerikanci nazivaju njegovim generičkim imenom, svoj uspjeh uvelike duguje alpskoj klimi i tlu.
Švicarski sir se tako lako reže i traje tako dugo jer su švicarski farmeri u prošlosti imali mnogo problema s prodajom proizvoda tijekom surovih zimskih mjeseci.
Prema povjesničaru hrane Andrewu Dalbyju tvrdi, blagi sirevi slični švicarskom siru kakav poznajemo danas, prvi puta su proizvedeni u Švicarskoj i okolnim područjima prije više od 2.000 godina...
Potraži više...
|
Tomato and aubergine salad
This is great served under pan-fried mackerel fillets or with a poached chicken breast - just add a lemon wedge and salad greens.
Serves four.
Ingredients
6-8 large ripened tomatoes
2 shallots, peeled and thinly sliced into rings
the juice of 1 large lemon (you may need more)
1 aubergine
1 large handful parsley leaves
1 handful basil leaves
4 tbsp extra virgin olive oil
Method..
Search for more...
|
|
Salata od rajčica i patlidžana
Ovo jelo je odlično kada se posluži s filetima skuše pečenima u tavi ili kuhanim pilećim prsima - samo dodajte krišku limuna i zelenu salatu.
Za četiri osobe.
Sastojci
6 - 8 velikih zrelih rajčica
2 glavice crvenog luka, oguljene i tanko narezane na kolutiće
sok 1 velikog limuna (možda će vam biti potrebno i više)
1 patlidžan
1 velika šaka lišća peršina
1 šaka lišća bosiljka
4 žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
Način pripreme..
Potraži više...
|
|
|
