Health

Zdravlje

You can defeat dementia

 

Možete pobijediti demenciju

 

Maintaining the good trends

 

Održavanje dobrih trendova

 

The risk of dementia

 

Rizik od demencije

 

Long-term trends

 

Dugoročni trendovi

 

Cognitive reserve

 

Kognitivna rezerva

 

Brain training

 

Vježbanje mozga

 

What is good for the heart is good for the brain

 

Što je dobro za srce, dobro je i za mozak

 

Preventative measures

 

Preventivne mjere

 

You can defeat dementia

People just didn't talk about dementia 40 years ago. Today, though, we talk about dementia a lot. With life expectancy continuing to rise, Western countries are faced with rising dementia. Such is the problem that recently London hosted the first G8 summit on the subject, where the world's eight richest countries agreed to coordinate their research efforts to solve the problem.


The epidemic will result in huge strain on healthcare systems; in the UK, the annual cost of caring for someone with this condition is more than the average salary. And on a personal level, the prospect of a long life loses its appeal if it ends this way...  Search for more... 

People just didn't talk about dementia 40 years ago. Today, though, we talk about dementia a lot. With life expectancy continuing to rise, Western countries are faced with rising dementia. Such is the problem that recently London hosted the first G8 summit on the subject, where the world's eight richest countries agreed to coordinate their research efforts to solve the problem.

The epidemic will result in huge strain on healthcare systems; in the UK, the annual cost of caring for someone with this condition is more than the average salary. And on a personal level, the prospect of a long life loses its appeal if it ends this way. But not all is lost. All the gloomy predictions have been based on a central assumption that people will continue to develop dementia at the same rate as they always have. It is a reasonable assumption - age is the primary risk factor for dementia - but it may well be wrong. There is emerging evidence that the dementia rate in developed countries has fallen.

Since the average age of the inhabitants of Western countries is rising, this may not be enough to stop the total number of people with dementia from increasing. So we still need to plan accordingly at the societal level. But our individual chances of succumbing appear to have decreased. For once, this is a good-news story about dementia.  » Search for more... 

Možete pobijediti demenciju

Prije 40 godina ljudi jednostavno nisu razgovarali o demenciji. Međutim, danas o njoj mnogo razgovaramo. Uz stalni porast očekivanog trajanja života, zapadne se zemlje suočavaju s porastom demencije. Problem je tako velik da je nedavno u Londonu na tu temu održan prvi sastanak skupine G8, gdje se osam najbogatijih zemalja na svijetu dogovorilo da će koordinirati svoje istraživačke napore kako bi riješile problem.

Epidemija će rezultirati velikim pritiskom na zdravstvene sustave; u Ujedinjenom Kraljevstvu, godišnji troškovi brige za osobu s ovim stanjem viši su od prosječne plaće. A na osobnoj razini, šanse za dug život gube svoju privlačnost ako se sve završi na ovakav način...  Potraži više... 

Prije 40 godina ljudi jednostavno nisu razgovarali o demenciji. Međutim, danas o njoj mnogo razgovaramo. Uz stalni porast očekivanog trajanja života, zapadne se zemlje suočavaju s porastom demencije. Problem je tako velik da je nedavno u Londonu na tu temu održan prvi sastanak skupine G8, gdje se osam najbogatijih zemalja na svijetu dogovorilo da će koordinirati svoje istraživačke napore kako bi riješile problem.

Epidemija će rezultirati velikim pritiskom na zdravstvene sustave; u Ujedinjenom Kraljevstvu, godišnji troškovi brige za osobu s ovim stanjem viši su od prosječne plaće. A na osobnoj razini, šanse za dug život gube svoju privlačnost ako se sve završi na ovakav način. Međutim, nije sve izgubljeno. Sve tmurne prognoze temelje se na središnjoj pretpostavci da će ljudi nastaviti razvijati demenciju istom stopom kao i do sada. Ovo je razumna pretpostavka - starost je glavni čimbenik rizika od demencije - ali bi mogla biti i pogrešna. Pojavljuju se dokazi da se stopa demencije u razvijenim zemljama smanjila.

Budući da je prosječna dob stanovnika zapadnih zemalja u porastu, to možda neće biti dovoljno da se rast ukupnog broja osoba s demencijom zaustavi. Dakle, na društvenoj razini još uvijek moramo planirati na odgovarajući način. Međutim, čini se da su se naše pojedinačne šanse da ćemo patiti od demencije smanjile. Po prvi put, ovo je priča s dobrim vijestima o demenciji.  » Potraži više... 

Maintaining the good trends

The search is now on to uncover what has driven these trends, so that they can be maintained and maybe even amplified. "I think this gives some basis for cautious optimism", says Kaare Christensen, an epidemiologist at the University of Southern Denmark in Odense, who led some of the research. "There seems to be huge potential for further progress - if we don't destroy it".


How well our minds function in old age is a major determinant of our quality of life. A small decline in cognitive abilities is an almost inevitable part of ageing. For most people this is a gentle downward turn in mental agility, frustrating but with no great impact...  Search for more... 

Održavanje dobrih trendova

Trenutno je u tijeku potraga koja bi trebala otkriti što je pokretač ovih trendova, kako bi ih bilo moguće održati, a možda čak i pojačati. "Mislim da nam ovo daje određene temelje za oprezni optimizam", kaže Kaare Christensen, epidemiolog sa Sveučilišta južne Danske u Odenseu, koji je provodio jedan dio istraživanja. "Čini se da postoji velik potencijal za daljnji napredak - ako ga ne uništimo".

Koliko dobro naši umovi funkcioniraju u starijoj dobi predstavlja veliku odrednicu kvalitete naših života. Mali pad kognitivnih sposobnosti gotovo je neizbježan dio starenja. Za većinu ljudi on predstavlja blago smanjenje mentalne agilnosti, što je frustrirajuće ali nema velikog utjecaja...  Potraži više... 

The risk of dementia

What's always been known is that the risk of dementia rises markedly with age. Very few cases occur before the age of 60, and between 60 and 70 the condition is still very rare. After this point, though, the odds worsen significantly: about 5 per cent of 70 to 80-year-olds are affected, and beyond 80 the risk rises ever more sharply. The logic has always seemed inescapable: the more 80-year-olds there are around, the more people there will be with dementia. The number of people with dementia globally is often predicted to triple by 2050.


But over the past few years there have been hints that the actual numbers didn't fit this picture. Research suggested that dementia was on the retreat. The studies weren't conclusive, though - either they were too small or their findings statistically borderline...  Search for more... 

Rizik od demencije

Ono što je oduvijek bilo poznato je da rizik od demencije značajno raste kako osoba stari. Vrlo se malo takvih slučajeva javlja prije 60 godina starosti, a između 60 i 70 godina starosti ovo je stanje još uvijek vrlo rijetko. Međutim, izgledi se znatno pogoršavaju nakon te točke: od demencije pati otprilike 5 posto osoba između 70 i 80 godina starosti, a nakon 80 godina starosti rizik se naglo povećava. Logika se oduvijek činila neizbježnom: što je više 80-godišnjaka oko nas, bit će i više ljudi koji pate od demencije. Često se predviđa da će se na globalnoj razini broj osoba s demencijom utrostručiti do 2050. godine.

Međutim, u posljednjih je nekoliko godina došlo do naznake da se stvarne brojke ne uklapaju u ovu sliku. Istraživanje sugerira da se demencija povlači. Doduše, studije nisu baš bile uvjerljive - bile su ili premale ili su njihovi rezultati bili na samoj granici statistike...  Potraži više... 

Long-term trends

The other study looked at the health of two groups of Danish people, born a decade apart, in 1905 and 1915. They were asked to complete a battery of physical and mental tests. While the two groups had similar physical health, those born in 1915 markedly outperformed the other group in cognitive tests. They were not stronger, but they were smarter. The two papers complement each other perfectly.

The big question, naturally, is why things changed...  Search for more... 

Dugoročni trendovi

Druga studija pratila je zdravlje dvije skupine Danaca, rođenih u razmaku od 10 godina, 1905. godine i 1915. godine. Zamoljeni su da riješe seriju fizičkih i mentalnih testova. Iako su obje skupine bile sličnog fizičkog zdravlja, skupina rođena 1915. godine bila je znatno bolja od druge skupine u kognitivnim testovima. Nisu bili jači, ali su bili pametniji. Ova dva rada se međusobno savršeno nadopunjuju.


Naravno, veliko je pitanje zbog čega su se stvari promijenile...  Potraži više... 

Cognitive reserve

His interest was sparked in the 1980s, when a colleague claimed that more highly educated professionals were less likely to develop Alzheimer's disease. Sceptics thought there must be other explanations - perhaps these groups simply performed better on the cognitive tests used to diagnose Alzheimer's, or maybe the low income that goes hand in hand with lack of education was linked with other risk factors. But these possibilities were ruled out by further studies, and the notion began to gain support that intellectual activities create resilience to age-related decline across brain networks. Such "cognitive reserve" helps the brain to keep functioning despite mild physical deterioration...  Search for more... 

Kognitivna rezerva

Njegov je interes naglo porastao 1980-tih godina, kada je njegov kolega tvrdio da je manje vjerojatno da će stručnjaci s višom razinom obrazovanja razviti Alzheimerovu bolest. Skeptici su smatrali da moraju postojati i druga objašnjenja - možda su ove skupine jednostavno bile bolje na kognitivnim testovima koji se koriste u dijagnosticiranju Alzheimerove bolesti, ili su možda mala primanja koja idu ruku pod ruku s nedostatkom obrazovanja povezana s drugim rizičnim čimbenicima. Međutim, ove su mogućnosti isključene daljnjim istraživanjima, a sve je veću podršku počelo dobivati uvjerenje da intelektualne aktivnosti stvaraju otpornost na propadanje moždanih mreža koje je povezano sa starošću. Takva "kognitivna rezerva" pomaže mozgu da nastavi funkcionirati unatoč blagom fizičkom propadanju...  Potraži više... 

Brain training

This idea has been used by firms that produce "brain training" computer games. There is no question that practising a computer task makes you better at that task, as any gamer will tell you. But it remains uncertain whether such skills can help brain function in general, as the adverts claim, nor do we know how long any benefits might last.

The first study to show that a computer game could lead to benefits appeared just three months ago. A game designed to help people get better at multi-tasking enhanced their powers of attention and memory for at least six months. But before placing any faith in such an approach, bigger and longer studies are needed, ideally ones that also measure rates of dementia.


In the meantime, there are less controversial ways of building your cognitive reserve, like taking up mentally taxing hobbies such as the card game bridge, or playing a musical instrument...  Search for more... 

Vježbanje mozga

Ovu ideju su iskoristile tvrtke koje proizvode računalne igre za "vježbanje mozga". Nema sumnje da vas vježbanje nekog zadatka na računalu čini boljim u izvođenju tog zadatka, što će vam reći svaki igrač računalnih igara. Ali je i dalje neizvjesno mogu li takve vještine pomoći i funkcioniranju mozga u cjelini, kako reklame tvrde, a ne znamo niti koliko bi dugo takve koristi mogle trajati.

Prva studija koja je pokazala da računalna igra može biti od koristi pojavila se prije samo tri mjeseca. Igra koja je osmišljena da pomogne ljudima da budu bolji u višezadaćnosti povećala je njihovu sposobnost pozornosti i pamćenja tijekom najmanje šest mjeseci. Međutim, prije nego što počnemo vjerovati u takav pristup, potrebne su veće i dulje studije, koje u idealnom slučaju mjere i stopu demencije.

U međuvremenu, postoje i manje kontroverzni načini za izgradnju kognitivne rezerve, kao što su bavljenje mentalno zahtjevnim hobijima, poput kartaške igra bridž, ili sviranja glazbenog instrumenta...  Potraži više... 

What is good for the heart is good for the brain

What is good for the heart is good for the brain. The message is not new: don't smoke, try to stay in shape, and keep an eye on your blood pressure and cholesterol levels. And the recent evidence is providing more incentive than ever to pay heed. What's more, the benefits of exercise have not only been shown in observational studies - where people who happened to be more active had less dementia - but also in randomised trials, the best kind of evidence. In other words, people who exercised more had less intellectual decline as they aged.

There is, however, another very important factor affecting the health of our blood vessels, and that is what we eat. At the start of the 20th century, malnutrition was widespread in the UK - people suffered from a lack of vitamins and other micronutrients, as well as a general shortage of calories...  Search for more... 

Što je dobro za srce, dobro je i za mozak

Što je dobro za srce, dobro je i za mozak. Ova poruka nije novost: nemojte pušiti, pokušajte ostati u formi i pazite na svoj krvni tlak i kolesterol. A nedavni dokazi nam daju više poticaja nego ikad da obratimo pažnju na te stvari. Štoviše, koristi od vježbanja nisu samo dokazane u opservacijskim studijama - u kojima su aktivniji ljudi rjeđe patili od demencije - već i u slučajnim testovima, koji su najbolji tip dokaza. Drugim riječima, ljudi koji su više vježbali doživljavali su manji pad intelektualnih sposobnosti tijekom starenja.

Međutim, postoji još jedan vrlo važan čimbenik koji utječe na zdravlje naših krvnih žila, a to je ono što jedemo. Pothranjenost je na početku 20. stoljeća bila raširena pojava u Ujedinjenom Kraljevstvu - ljudi su patili od nedostatka vitamina i drugih mikronutrijenata, kao i općeg manjka kalorija...  Potraži više... 

Preventative measures

As no one knows the relative contributions of all the possible factors that could explain why dementia rates have fallen - diet, education, health - it is impossible to confidently predict future disease rates. Yet it is likely that rising obesity and diabetes will affect future trends and that is something dementia researchers are watching with nervous anticipation. For the most pessimistic, the upsurge in these twin risk factors means we should not say that dementia rates are falling, merely that they fell between the two observed generations. For these reasons, and also simply because people are living longer, healthcare systems must be ready...  Search for more... 

Preventivne mjere

Budući da nitko ne zna relativne doprinose svih mogućih čimbenika - prehrane, obrazovanja, zdravstva - koji bi mogli objasniti zašto su stope demencije pale, nemoguće je sa sigurnošću predvidjeti buduće stope bolesti. Ipak, vjerojatno je da će porast pretilosti i dijabetesa utjecati na buduće trendove, a to je nešto što istraživači demencije nervozno iščekuju. Za one najpesimističnije, nagli porast ta dva faktora rizika znači da ne bismo trebali reći da su stope demencije u padu, već samo da su pale između dvije promatrane generacije. Iz tih razloga, a i već samo zbog činjenice da ljudi dulje žive, zdravstveni sustavi moraju biti spremni...  Potraži više...