Learning |
|
Učenje |
Learning
|
|
Učenje
|
Types of learning
|
|
Vrste učenja
|
Associative learning
|
|
Asocijativno učenje
|
Classical conditioning
|
|
Klasično uvjetovanje
|
Imprinting
|
|
Utiskivanje
|
Enculturation
|
|
Enkulturacija
|
Formal learning
|
|
Formalno učenje
|
Tangential learning
|
|
Tangencijalno učenje
|
|
|
|
|
Learning
Learning is acquiring new knowledge, behaviours, skills, values, or preferences and may involve synthesizing different types of information.
The ability to learn is possessed by humans, animals and some machines.
Progress over time tends to follow learning curves.
Human learning may occur as part of education, personal development, or training.
It may be goal-oriented and may be aided by motivation.
The study of how learning occurs is part of neuropsychology, educational psychology, learning theory, and pedagogy.
Learning may occur as a result of habituation or classical conditioning, seen in many animal species, or as a result of more complex activities such as play, seen only in relatively intelligent animals.
Learning may occur consciously or without conscious awareness.
There is evidence for human behavioural learning prenatally, in which habituation has been observed as early as 32 weeks into gestation, indicating that the central nervous system is sufficiently developed and primed for learning and memory to occur very early on in development.
Play has been considered by several theorists as the first form of learning.
Children play, experiment with the world, learn the rules, and learn to interact.
Play is pivotal for children's development, since they make meaning of their environment through play.
While this article...
|
|
Učenje
Učenje je stjecanje novih znanja, ponašanja, vještina, vrijednosti ili sklonosti i može uključivati sintezu različitih vrsta informacija.
Sposobnost za učenje imaju ljudi, životinje i neki strojevi.
Napredak kroz vrijeme obično prati krivulju učenja.
Učenje se kod ljudi može pojaviti kao dio obrazovanja, osobnog razvoja ili obuke.
Ono može biti usmjereno na neki cilj i može mu pomoći motivacija.
Neuropsihologija, obrazovna psihologija, teorija učenja i pedagogija proučavaju kako dolazi do učenja.
Učenje može biti rezultat navikavanja ili klasičnog uvjetovanja, što možemo vidjeti kod mnogih životinjskih vrsta, ili rezultat složenijih aktivnosti, poput igre, što se može vidjeti samo kod razmjerno inteligentnih životinja.
Do učenja može doći svjesno ili nesvjesno.
Postoje dokazi o prenatalnom bihevioralnom učenju kod ljudi, pri čemu je navikavanje uočeno već u 32. tjednu trudnoće, što ukazuje na to da je središnji živčani sustav dovoljno razvijen i pripremljen za pojavu učenja i pamćenja u vrlo ranoj fazi razvoja.
Nekoliko teoretičara smatra igru prvim oblikom učenja.
Djeca se igraju, eksperimentiraju sa svijetom, uče pravila i uče komunicirati.
Igra je ključna za razvoj djece, budući da ona stvaraju smisao svoje sredine kroz igru.
Iako ovaj članak...
|
Types of learning
1) Simple non-associative learning
1a) Habituation
In psychology, habituation is an example of non-associative learning in which there is a progressive diminution of behavioural response probability with repetition stimulus.
An animal first responds to a stimulus, but if it is neither rewarding nor harmful the animal reduces subsequent responses.
One example of this can be seen in small song birds - if a stuffed owl (or similar predator) is put into the cage, the birds initially react to it as though it were a real predator.
Soon the birds react less, showing habituation.
If another stuffed owl is introduced (or the same one removed and re-introduced), the birds react to it again as though it were a predator, demonstrating that it is only a very specific stimulus that is habituated to (namely, one particular unmoving owl in one place).
Habituation has been shown in essentially every species of animal.
1b) Sensitization
Sensitization is an example of non-associative learning in which the progressive amplification of a response follows repeated administrations of a stimulus.
An everyday example of this mechanism is the repeated tonic stimulation of peripheral nerves that will occur if a person rubs his arm continuously.
After a while, this stimulation will create a warm sensation that will eventually turn painful.
The pain is...
|
|
Vrste učenja
1) Jednostavno neasocijativno učenje
1a) Navikavanje
U psihologiji, navikavanje je primjer neasocijativnog učenja u kojem postoji postupno smanjenje vjerojatnosti reakcije u ponašanju uz ponavljanje podražaja.
Životinja prvo reagira na podražaj, ali ako on ne nudi niti nagradu niti je štetan, životinja smanjuje naknadne reakcije.
Primjer toga može se vidjeti kod malih ptica pjevica - ako se plišana sova (ili slični grabežljivac) stavi u kavez, ptica isprva reagira kao da je u pitanju stvarni grabežljivac.
Uskoro ptice reagiraju manje, pokazujući navikavanje.
Ako se u kavez stavi druga plišana sova (ili se prvu ukloni pa opet vrati ), ptice na nju opet reagiraju kao da je grabežljivac, što ukazuje na to da su se navikle samo na vrlo specifičan podražaj (primjerice, na jednu određenu nepomičnu sovu na jednom mjestu).
Navikavanje je uočeno kod doslovno svih vrsta životinja.
1b) Senzibilizacija
Senzibilizacija je primjer neasocijativnog učenja kod kojeg dolazi do postupnog pojačavanja reakcije nakon uzastopnih podražaja.
Svakodnevni primjer tog mehanizma je uzastopni tonički podražaj perifernih živaca do kojeg dolazi ako osoba neprekidno trlja svoju ruku.
Nakon nekog vremena, taj će podražaj stvoriti osjećaj topline koji će se s vremenom pretvoriti u bol.
Bol je...
|
2) Associative learning
Associative learning is the process by which an element is taught through association with a separate, pre-occurring element.
It is also referred to as classical conditioning.
Operant conditioning is the use of consequences to modify the occurrence and form of behaviour.
Operant conditioning is distinguished from Pavlovian conditioning in that operant conditioning uses reinforcement/punishment to alter an action-outcome association.
In contrast, Pavlovian conditioning involves strengthening of the stimulus-outcome association.
Behaviourism is a psychological movement that seeks to alter behaviour by arranging the environment to elicit successful changes and to arrange consequences to maintain or diminish behaviour.
Behaviourists study behaviours that can be measured and changed by the environment.
However, they do not eliminate the possibility that there are thought processes that interact with those behaviours.
Delayed discounting is the process of devaluing rewards based on the delay of time they are presented.
This process is thought to be tied to impulsivity.
Impulsivity is a core process for many behaviours.
Making decisions is an important part of everyday functioning.
How we make those decisions is based on what we perceive to be the most valuable or...
|
|
2) Asocijativno učenje
Asocijativno učenje je proces u kojem se neki element usvaja povezivanjem s odvojenim elementom koji se već prije pojavio.
Naziva se i klasično uvjetovanje.
Operantno uvjetovanje je korištenje posljedica za izmjenu pojava i oblika ponašanja.
Operantno uvjetovanje se razlikuje od uvjetovanja prema Pavlovu u tome što operantno uvjetovanje koristi nagradu i kaznu kako bi se izmijenila asocijacija između akcije i ishoda.
Nasuprot tome, uvjetovanje prema Pavlovu sadržava jačanje asocijacije između podražaja i rezultata.
Biheviorizam je psihološki pokret koji nastoji promijeniti ponašanje uređenjem okruženja kako bi se izazvale uspješne promjene i organizirale posljedice u cilju održavanja ili smanjenja nekog ponašanja.
Bihevioristi proučavaju mjerljiva ponašanja koja može promijeniti okruženje.
Međutim, oni ne isključuju mogućnost postojanja misaonih procesa koji su u interakciji s tim ponašanjima.
Odbacivanje zbog odgode je proces obezvrjeđivanja nagrade zbog vremenske odgode njenog predstavljanja.
Smatra se da je taj proces povezan uz impulzivnost.
Impulzivnost je temeljni proces za mnoga ponašanja.
Donošenje odluka važan je dio svakodnevnog funkcioniranja.
Način na koji donosimo te odluke temelji se na akcijama koje smatramo najvrednijima ili...
|
3) Classical conditioning
The typical paradigm for classical conditioning involves repeatedly pairing an unconditioned stimulus (which unfailingly evokes a reflexive response) with another previously neutral stimulus (which does not normally evoke the response).
Following conditioning, the response occurs both to the unconditioned stimulus and to the other, unrelated stimulus (now referred to as the "conditioned stimulus").
The response to the conditioned stimulus is termed a conditioned response.
The classic example is Pavlov and his dogs.
Meat powder naturally will make a dog salivate when it is put into a dog's mouth; salivating is a reflexive response to the meat powder.
Meat powder is the unconditioned stimulus (US) and the salivation is the unconditioned response (UR).
Then Pavlov rang a bell before presenting the meat powder.
The first time Pavlov rang the bell, the neutral stimulus, the dogs did not salivate, but once he put the meat powder in their mouths they began to salivate.
After numerous pairings of the bell, and then food the dogs learned that the bell was a signal that the food was about to come and began to salivate just when the bell was rang.
Once this occurs the bell becomes the conditioned stimulus (CS) and the salivation to the bell is the conditioned response (CR).
Another influential...
|
|
3) Klasično uvjetovanje
Tipična paradigma za klasično uvjetovanje uključuje višestruko uparivanje neuvjetovanog podražaja (koji uvijek pobuđuje refleksnu reakciju) s drugim prethodno neutralnim podražajem (koji u pravilu ne pobuđuje reakciju).
Nakon uvjetovanja, reakcija se javlja i na neuvjetovani podražaj i na drugi, nepovezani podražaj (koji sada nazivamo "uvjetovani podražaj").
Reakcija na uvjetovani podražaj naziva se uvjetovanom reakcijom.
Klasični primjer su Pavlov i njegovi psi.
Kad se meso u prahu stavi psu u usta, pas obično slini; slinjenje je refleksna reakcija na meso u prahu.
Meso u prahu je neuvjetovani podražaj (NUP) a slinjenje je neuvjetovanja reakcija (NUR).
Zatim je Pavlov pozvonio zvonom prije uvođenja mesa u prahu.
Prvi put kada je Pavlov pozvonio, što je bio neutralni podražaj, psi nisu slinili, ali kada im je stavio meso u prahu u usta počeli su sliniti.
Nakon brojnih uparivanja zvonjenja i hrane koja slijedi, psi su naučili da je zvono signal da će uskoro doći hrana i počeli su sliniti čim je zvono zazvonilo.
Kada se to dogodi zvono postaje uvjetovani podražaj (UP), a slinjenje na zvono je uvjetovana reakcija (UR).
Još jedna utjecajna...
|
4) Imprinting
Imprinting is the term used in psychology and ethology to describe any kind of phase-sensitive learning (learning occurring at a particular age or a particular life stage) that is rapid and apparently independent of the consequences of behaviour.
It was first used to describe situations in which an animal or person learns the characteristics of some stimulus, which is therefore said to be "imprinted" onto the subject.
5) Observational learning
The learning process most characteristic of humans is imitation; one's personal repetition of an observed behaviour, such as a dance.
Humans can copy three types of information simultaneously: the demonstrator's goals, actions and outcomes.
Through copying these types of information, most infants will tune into their culture.
6) Play
Play generally describes behaviour which has no particular goal in itself, but improves performance in similar situations in the future.
This is seen in a wide variety of vertebrates besides humans, but is mostly limited to mammals and birds.
Cats are known to play with a ball of string when young, which gives them experience with catching prey.
Besides inanimate objects, animals may play with other members of their own species or other animals, such as orcas playing with...
|
|
4) Utiskivanje
Utiskivanje je izraz koji se koristi u psihologiji i etologiji za opisivanje bilo kakvog učenja koje ovisi o razdoblju (učenje koje se javlja u određenoj dobi ili određenom razdoblju života), a koje je brzo i očito neovisno o posljedicama ponašanja.
Prvi put se koristio za opisivanje situacija u kojima životinja ili čovjek nauče karakteristike nekih podražaja, za koje se stoga kaže da su "utisnuti" u subjekt.
5) Učenje promatranjem
Proces učenja koji je najviše svojstven ljudima je oponašanje; nečije osobno ponavljanje viđenog ponašanja, kao što je ples.
Ljudi mogu oponašati tri vrste informacija istovremeno: demonstratorove ciljeve, radnje i ishode.
Oponašanjem tih vrsta informacija većina dojenčadi će se uklopiti u svoju kulturu.
6) Igra
Igra općenito opisuje ponašanje koje samo po sebi nema poseban cilj, ali poboljšava rezultate u sličnim situacijama u budućnosti.
Osim kod ljudi to se primjećuje i kod mnogih drugih kralježnjaka, ali je uglavnom ograničeno na sisavce i ptice.
Poznato je da se mačke igraju loptom od vune kada su mlade, što im daje iskustvo za hvatanje plijena.
Osim neživih predmeta, životinje se mogu igrati s drugim pripadnicima svoje vrste ili drugim životinjama, kao što su orke (kitovi ubojice) koje se igraju s...
|
7) Enculturation
Enculturation is the process by which a person learns the requirements of their culture, and acquires values and behaviours that are appropriate or necessary in that culture.
The influences which as part of this process limit, direct or shape the individual, whether deliberately or not, include parents, other adults, and peers.
If successful, enculturation results in competence in the language, values and rituals of the culture.
8) Multimedia learning
Multimedia learning occurs when a person uses both auditory and visual stimuli to learn information.
This type of learning relies on dual-coding theory.
9) E-learning and augmented learning
Electronic learning or e-learning is a general term used to refer to Internet-based networked computer-enhanced learning.
A specific and always more diffused e-learning is mobile learning (m-learning), which uses different mobile telecommunication equipment, such as cellular phones.
When a learner interacts with the e-learning environment, it's called augmented learning.
By adapting to the needs of individuals, instructions can be dynamically tailored to the learner's natural environment.
Augmented digital content may include text, images, video, audio...
|
|
7) Enkulturacija
Enkulturacija je proces kojim osoba uči zahtjeve svoje kulture te stječe vrijednosti i ponašanja koja su primjerena ili potrebna u toj kulturi.
Utjecaji koji kao dio tog procesa ograničavaju, usmjeravaju ili oblikuju pojedinca, bilo to namjerno ili ne, uključuju roditelje, ostale odrasle osobe i vršnjake.
Ako je uspješna, enkulturacija rezultira sposobnostima na području jezika, vrijednosti i rituala te kulture.
8) Multimedijsko učenje
Multimedijsko učenje se odvija kada osoba koristi i zvučne i vizualne podražaje kako bi naučila informacije.
Ovaj tip učenja oslanja se na teoriju dvostrukog kodiranja.
9) E-učenje i pojačano učenje
Elektronsko učenje ili e-učenje je opći pojam koji se koristi kada govorimo o internetskom umreženom računalnom učenju.
Specifičan i uvijek difuzniji oblik e-učenja je mobilno učenje (m-learning), kod kojeg se koristi različita mobilna telekomunikacijska oprema, kao što su mobiteli.
Kada osoba koja uči stupa u interakciju s okruženjem e-učenja, radi se o pojačanom učenju.
Prilagođavajući se potrebama pojedinaca, instrukcije se mogu dinamički prilagoditi prirodnom okruženju osobe koja uči.
Pojačani digitalni sadržaj može uključivati tekst, slike, video, audio...
|
12) Formal learning
Formal learning is learning that takes place within a teacher-student relationship, such as in a school system.
13) Nonformal learning
Nonformal learning is organized learning outside the formal learning system.
For example: learning by coming together with people with similar interests and exchanging viewpoints, in clubs or in (international) youth organizations, workshops.
14) Nonformal learning and combined approaches
The educational system may use a combination of formal and nonformal learning methods.
The UN and EU recognize these different forms of learning.
In some schools students can get points that count in the formal-learning systems if they get work done in nonformal-learning circuits.
In order to learn a skill, such as solving a Rubik's cube quickly...
|
|
12) Formalno učenje
Formalno učenje je učenje koje se odvija u sklopu odnosa nastavnik-učenik, kao u školskom sustavu.
13) Neformalno učenje
Neformalno učenje je organizirano učenje izvan sustava formalnog učenja.
Na primjer: učenje putem susreta s ljudima koji imaju slične interese i razmjenjivanje stajališta, u klubovima ili u (međunarodnim) organizacijama mladih, na radionicama.
14) Neformalno učenje i kombinirani pristupi
Obrazovni sustav može koristiti kombinaciju formalnog i neformalnog učenja.
UN i EU prepoznaju ove različite oblike učenja.
U nekim školama učenici mogu dobiti bodove koji vrijede u sustavima formalnog učenja ako obave određenu zadaću u krugovima neformalnog učenja.
Da bi se naučila vještina kao što je brzo slaganje Rubikove kocke...
|
15) Tangential learning
Tangential learning is the process by which some portion of people will self-educate if a topic is exposed to them in something that they already enjoy such as playing a musical instrument.
16) Dialogic learning
Dialogic learning is a type of learning based on dialogue.
17) Domains of learning
Benjamin Bloom has suggested three domains of learning:
- Cognitive (to recall, calculate, discuss, analyze, problem solve, etc.)
- Psychomotor (to dance, swim, ski, dive, drive a car, ride a bike, etc.)
- Affective (to love, to fear, to hate, to worship, etc.)
These domains are not mutually exclusive.
For example, in learning to play chess, the person will have to learn the rules of the game (cognitive domain); but he also has to learn how to set up the chess pieces on the chessboard and also how to properly...
|
|
15) Tangencijalno učenje
Tangencijalno učenje je proces kojim će se jedan dio ljudi sam obrazovati ako im je tema izložena u sklopu nečega u čemu već uživaju, kao što je sviranje muzičkog instrumenta.
16) Dijaloško učenje
Dijaloško učenje je tip učenja koji se temelji na dijalogu.
17) Domene učenja
Benjamin Bloom spominje tri domene učenja:
- kognitivnu (sjetiti se, izračunati, raspraviti, analizirati, riješiti problem, itd.)
- psihomotoričku (plesati, plivati, skijati, roniti, voziti auto, voziti bicikl, itd.)
- afektivnu (voljeti, bojati se, mrziti, obožavati, itd.).
Te domene međusobno ne isključuju jedna drugu.
Na primjer, kod učenja kako se igra šah, osoba će morati naučiti pravila igre (kognitivna domena); no ona također mora naučiti kako postaviti šahovske figure na šahovsku ploču i kako pravilno...
|
|
|
