Computing |
|
Informatika |
Flattr - a new microdonation system
|
|
Flattr - novi mikrodonacijski sustav
|
How Flattr works?
|
|
Kako Flattr funkcionira?
|
User benefits
|
|
Pogodnosti za korisnike
|
Offline content microdonations
|
|
Mikrodonacije sadržaju koji nije dostupan na internetu
|
The founder of Flattr
|
|
Osnivač Flattr-a
|
How Flattr was used to fund WikiLeaks
|
|
Kako se Flattr koristio za financiranje WikiLeaks-a
|
Money sharing
|
|
Dijeljenje novca
|
The future of Flattr
|
|
Budućnost Flattr-a
|
|
|
|
|
Flattr - a new microdonation system
Will consumers ever embrace the idea of paying for online content using micropayments?
The idea of charging tiny amounts for such content in the hope that it will all add up has been around for as long as the internet itself, but micropayments have never taken hold, despite numerous attempts.
Many schemes suffer from the problem of "mental transaction costs" — the additional time and effort required by users to decide, for example, whether a blog post is actually worth three cents before clicking on a link.
The real transactional costs imposed by credit card companies and services like PayPal don't help either.
The trouble with micropayments is that users want predictable and simple pricing and, as a result, anyone who can offer flat-rate pricing becomes the market leader.
Meet Flattr...
|
|
Flattr - novi mikrodonacijski sustav
Hoće li potrošači ikada prihvatiti ideju plaćanja za sadržaj na internetu pomoću mikrotransakcija?
Ideja o naplati malih iznosa za takve sadržaje u nadi da će se na kraju sve zbrojiti u veću sumu postoji već toliko dugo koliko i sam internet, ali unatoč brojnim pokušajima mikrotransakcije nikada nisu zaživjele.
Mnogi sustavi pate od problema "mentalnih troškova transakcije" - dodatnog vremena i napora koji su potrebni korisnicima za odluku, kao na primjer da li članak na blogu zapravo vrijedi tri centa prije klika na taj link.
Pravi transakcijski troškovi nametnuti od strane kartičnih kuća i usluga kao što je PayPal također ne pomažu.
Problem s mikrotransakcijama je što korisnici žele predvidljive i jednostavne cijene, te kao rezultat toga, svatko tko može ponuditi cijene po fiksnoj stopi postaje tržišni lider.
Upoznajte Flattr...
|
How Flattr works?
Flattr functions like a cross between the Facebook "Like" button and a flat-rate PayPal.
It allows you to donate tiny amounts of money to a blogger, filmmaker, photographer or any other content creator without having to type in your credit card information each time.
The service also enables users to give mobile micro-donations to things in the real world.
You pay a fixed monthly fee of at least 2 euros each month, and no more than 100 euros.
Over the next month, you can click the "Flattr" button on certain web pages (blog posts, videos, images, etc.) that use the service.
Each time you do that, your monthly budget is distributed between the sites you have clicked.
The more sites you click, the smaller each donation becomes.
And if you don't click at all in a given month, your monthly budget is donated to charity...
|
|
Kako Flattr funkcionira?
Flattr funkcionira kao neka kombinacija Facebook-ove tipke "Sviđa mi se" i PayPal-a s fiksnom stopom.
Omogućuje vam donaciju sitnih novčanih iznosa piscima blogova, redateljima, fotografima ili bilo kojim drugim tvorcima sadržaja bez upisivanja podataka o kreditnoj kartici svaki put.
Usluga također omogućava korisnicima davanje mobilnih mikrodonacija stvarima u stvarnom svijetu.
Plaćate fiksnu mjesečnu naknadu od najmanje 2 eura svaki mjesec i ne više od 100 eura.
Tijekom sljedećeg mjeseca, možete kliknuti na tipku "Flattr" na određenim internetskim stranicama (blogovima, video zapisima, slikama, itd.) koji koriste tu uslugu.
Svaki put kada to učinite, vaš mjesečni proračun se dijeli između internetskih stranica na koje ste kliknuli.
Na čim više stranica kliknete, time svaka donacija postaje manja.
A ako u određenom mjesecu uopće ne kliknete niti na jednu stranicu, vaš mjesečni proračun se donira u dobrotvorne svrhe...
|
User benefits
Flattr eliminates the need to type in your credit card information each time you want to donate money to someone or something online.
In addition, few if any banks allow you to make the tiny payments Flattr enables its users.
The founders of Flattr - a play on "flatter" and "flat rate" - have done their best in their own micropayment system.
It is also possible to print out Flattr codes and stick them on real world things, like artwork, so that people with smartphones can use Flattr in the physical world too.
The number of Flattr clicks on a certain web page is visible to everyone, but the amount of money the clicks represent is private to the page's creator.
And much like a Facebook "Like" button, content distributors can use Flattr clicks as a metric to rank the popularity of their site's content.
Flattr doesn't make a distinction between consumers and publishers...
|
|
Pogodnosti za korisnike
Flattr eliminira potrebu za upisivanjem podataka o kreditnoj kartici svaki put kada želite donirati novac nekomu ili nečemu na internetu.
Osim toga, vrlo malo banaka vam omogućava da izvršite mala plaćanja kakva Flattr omogućuje svojim korisnicima.
Osnivači Flattr-a - koji je igra riječi "flatter" (laskati) i "flat rate" (fiksna stopa) - dali su sve od sebe u vlastitom mikrotransakcijskom sustavu.
Također je moguće i ispisati Flattr kodove i nalijepiti ih na predmete u stvarnom svijetu, kao na primjer na umjetnička djela, tako da ljudi s pametnim telefonima mogu koristiti Flattr i u fizičkom svijetu.
Broj Flattr klikova na određenu internetsku stranicu vidljiv je svima, ali iznos novca kojeg klikovi predstavljaju ostaje privatan podatak osobi koja je izradila stranicu.
A slično i kao u slučaju Facebook-ove tipke "Sviđa mi se", distributeri sadržaja mogu koristiti Flattr klikove kao mjeru za rangiranje popularnosti sadržaja njihove stranice.
Flattr ne pravi razliku između potrošača i izdavača...
|
Offline content microdonations
Flattr is only as important as the size of its user base, which is still small.
It was launched in August 2010.
Flattr's 70,000 registered are mostly based in Europe.
In Germany, which has the most users, the country's two largest newspapers embed Flattr buttons on each piece of online content they produce.
In Sweden, where the company is based, Wikileaks used Flattr to collect donations even after Mastercard and Visa bailed.
Flattr is also being demonstrated as being useful for microdonations to offline content, including those which are non-computer based, by way of mobile device recognition of QR codes.
A number of existing services allow for the "flattering" of offline content, using most Android phones' capability of recognizing physical QR codes...
|
|
Mikrodonacije sadržaju koji nije dostupan na internetu
Flattr je samo onoliko važan koliko je velika njegova korisnička baza, a ona je još uvijek mala.
Pokrenut je u kolovozu 2010. godine.
Flattr-ovih 70.000 registriranih korisnika uglavnom živi u Europi.
U Njemačkoj, koja ima najviše korisnika, dva najveća dnevna lista uključuju Flattr tipke na svaki dio internetskog sadržaja kojeg proizvedu.
U Švedskoj, gdje je sjedište tvrtke, WikiLeaks je koristio Flattr za prikupljanje donacija čak i nakon što su se Mastercard i Visa povukli.
Flattr se također pokazao kao koristan za mikrodonacije sadržaju koji nije dostupan na internetu, uključujući i one koji nisu utemeljeni na računalu, prepoznavanjem QR kodova uz pomoć mobilnih uređaja.
Mnoge postojeće usluge omogućavaju "laskanje" sadržaju koji nije dostupan na internetu, korištenjem sposobnosti većine telefona s operativnim sustavom Android da prepoznaju fizičke QR kodove...
|
The founder of Flattr
Peter Sunde, who founded Flattr, is convinced that people want to pay for content but do not have an easy enough mechanism with which to do so.
"It takes time to create digital information or intellectual property and people need a salary," he says.
This robust defence of the importance of paying people for their creative work is a surprising statement, given that Mr Sunde is also the former spokesman for (and one of the co-founders of) "The Pirate Bay", a search engine that has been the subject of a high-profile lawsuit for assisting in copyright infringement, by helping users of the BitTorrent file-sharing system to locate pirated material.
On 31 January 2008, "The Pirate Bay" operators were charged with "assisting others in copyright infringement".
The trial began on 16 February 2009.
On 17 April 2009, Sunde and his co-defendants were found to be guilty of "assisting in making copyright content available" in the Stockholm district court.
Each defendant was sentenced to one year in prison and ordered to pay damages of 2,740,900 euros, to be apportioned between the four defendants...
|
|
Osnivač Flattr-a
Peter Sunde, koji je osnovao Flattr, uvjeren je da ljudi žele platiti za sadržaj ali nemaju dovoljno jednostavan mehanizam pomoću kojeg bi to učinili.
"Potrebno je vrijeme za stvaranje digitalnih informacija ili intelektualnog vlasništva, a ljudi trebaju plaće", kaže on.
Ova robusna obrana važnosti plaćanja ljudima za njihov kreativni rad je iznenađujuća izjava, s obzirom da je gospodin Sunde također i bivši glasnogovornik (i jedan od suosnivača) "The Pirate Bay-a", tražilice koja je predmet nadaleko poznate tužbe zbog pomaganja u kršenju autorskih prava i pomaganja korisnicima BitTorrent sustava za razmjenu datoteka u pronalaženju piratskog materijala.
Na dan 31. siječnja 2008. godine vlasnici "The Pirate Bay-a" su optuženi za "pomaganje drugima u kršenju autorskih prava".
Suđenje je počelo 16. veljače 2009. godine.
Na dan 17. travnja 2009. godine, Sunde i njegovi suokrivljenici proglašeni su krivima za "pomaganje u činjenju sadržaja zaštićenog autorskim pravima dostupnim" na okružnom sudu u Stockholmu.
Svaki optuženik osuđen je na godinu dana zatvora i plaćanje odštete od 2.740.900 eura, koja će se raspodijeliti između četiri optuženika...
|
How Flattr was used to fund WikiLeaks
WikiLeaks has been in the news around the world for the release of over 90,000 US military documents relating to the Afganistan war.
The site is notorious for releasing documents and files exposing governments and corporations.
But its activities haven't made it a lot of friends.
The site went down as it struggled to raise money for operations.
WikiLeaks was one of the big beneficiaries of Flattr.
It has been prevented from using other means of accepting payment (such as PayPal and credit cards) following its leak of classified diplomatic cables.
It managed to get just the minimum required to survive.
Then the site partnered with Flattr to setup a payments system.
WikiLeaks has setup a Flattr page linked to its Afganistan war documents.
The page enabled Flattr users to thank WikiLeaks through small donation.
In practical terms...
|
|
Kako se Flattr koristio za financiranje WikiLeaks-a
WikiLeaks je bio u vijestima širom svijeta zbog puštanja u javnost više od 90.000 američkih vojnih dokumenata koji se odnose na rat u Afganistanu.
Ta internetska stranica je poznata po objavljivanju dokumenata i datoteka koje izlažu vlade i korporacije javnosti.
No, njena djelatnost joj i nije priskrbila mnogo prijatelja.
Stranica se ugasila jer nije uspijevala prikupiti potreban novac za nastavak rada.
WikiLeaks je bio jedan od velikih korisnika usluge Flattr.
Bio je spriječen u prihvaćanju plaćanja drugim sredstvima (kao što su PayPal i kreditne kartice) nakon curenja povjerljivih diplomatskih dokumenata.
Uspijevao je primati jedva minimum potreban za preživljavanje.
Zatim se ta internetska stranica udružila s uslugom Flattr za uspostavu sustava plaćanja.
WikiLeaks je postavio Flattr stranicu povezanu s njenim ratnim dokumentima u Afganistanu.
Stranica je omogućavala korisnicima usluge Flattr da zahvale WikiLeaks-u pomoću malih donacija.
U praktičnom smislu...
|
Money sharing
Mr Sunde, a 32-year-old Scandinavian who claims to have no fixed address, said: "Pirate Bay is an easy way to share information. Flattr is a way to share information about money. You can't fileshare money, but if you could, it would be Flattr".
And although the term "social micropayments" is bandied about on Flattr's website, its founder prefers to call them donations or "money sharing".
According to Mr Sunde, some of the most influential bloggers in Europe net over 2,000 euros a month from Flattr clicks.
But, at least in its early stages, users shouldn't expect Flattr buttons to pay the bills.
Flattr tackles the problem of transactional mental costs in two ways.
By letting users spread their monthly donation as thinly as they desire, Flattr discards the notion of per-item value.
Clicking to make a donation on one item does not prevent you from clicking on others; it just shares the money out more widely...
|
|
Dijeljenje novca
Gospodin Sunde, 32-godišnji Skandinavac koji tvrdi da nema fiksnu adresu, rekao je: "Pirate Bay je jednostavan način za dijeljenje informacija. Flattr je način za dijeljenje informacija o novcu. Ne možete novac dijeliti kao datoteke, ali kada biste to mogli, to bi bio Flattr".
I premda je pojam "socijalne mikrotransakcije" raširen na internetskoj stranici usluge Flattr, njegovi ih osnivači više vole zvati donacijama ili "dijeljenjem novca".
Prema riječima gospodina Sundea, neki od najutjecajnijih blogera u Europi zarađuju neto iznose i preko 2.000 eura mjesečno od Flattr klikova.
No, barem u njegovoj početnoj fazi, korisnici ne bi trebali očekivati da će im Flattr tipke plaćati račune.
Flattr rješava problem mentalnih troškova transakcije na dva načina.
Dopuštajući korisnicima da svoje mjesečne donacije raspoređuju toliko rijetko koliko žele, Flattr odbacuje pojam vrijednosti po artiklu.
Klik za donaciju jednom artiklu vas ne sprječava da kliknete i na druge; jedino se novac podijeli na širi način...
|
The future of Flattr
For Flattr to have an impact on the way online content is consumed and produced it would need to become massive.
The service aims to have at least a million users by the end of 2011, but even that would represent only a tiny fraction of the internet's 1.5 billion users.
For comparison, PayPal has over 230 million registered users, 87 million of whom are active.
More importantly, according to Mr Sunde, Flattr needs to provide more options for online payments.
Recently, Flattr added the option to make direct payments to its service, letting users donate a specified sum directly to a website.
For online payments to work, they must incorporate offline solutions: aggregation, subscription and subsidy.
Flattr may have found a formula that ticks all the boxes.
Yet that is a necessary but not sufficient condition...
|
|
Budućnost Flattr-a
Da bi Flattr imao utjecaj na način na koji se internetski sadržaj konzumira i proizvodi, trebao bi postati ogroman.
Cilj usluge je imati barem milijun korisnika do kraja 2011. godine, ali čak bi i to predstavljalo svega jedan maleni djelić od ukupnih 1,5 milijardi korisnika interneta.
Za usporedbu, PayPal ima više od 230 milijuna registriranih korisnika, od kojih je 87 milijuna njih aktivno.
Još važnije, prema riječima gospodina Sundea, Flattr treba pružiti više mogućnosti plaćanja na internetu.
Nedavno je Flattr dodao mogućnost izravnog plaćanja u svoju uslugu, omogućujući korisnicima donaciju određenog iznosa izravno internetskoj stranici.
Da bi plaćanja na internetu funkcionirala, moraju sadržavati i rješenja za situacije kada se internet ne koristi: objedinjavanje, pretplatu i subvencije.
Flattr je možda otkrio formulu koja ima sve od navedenog.
Pa ipak, to je nužan, ali ne i dovoljan uvjet...
|
|
|
