Business |
|
Gospodarstvo |
Banks power German revival
|
|
Banke pokreću njemački preporod
|
Despite difficulties, the industry manages more money than ever
|
|
Usprkos poteškoćama, industrija upravlja s više novca nego ikada
|
Computing |
|
Informatika |
Insight into Google
|
|
Uvid u Google
|
Biology |
|
Biologija |
Bacteria swap genes with their neighbours
|
|
Bakterije razmjenjuju gene sa svojim susjedima
|
Ecology |
|
Ekologija |
The ice sheet may be more stable than we thought
|
|
Ledeni bi pokrov mogao biti stabilniji nego što smo mislili
|
Science |
|
Znanost |
How did memory end up marginalised?
|
|
Kako je pamćenje postalo marginalizirano?
|
Miscellaneous |
|
Razno |
Bitter drinks make you more judgemental
|
|
Gorka pića čine vas sklonijima osuđivanju
|
Cuisine |
|
Kulinarstvo |
Pasta with baby broccoli and beans
|
|
Tjestenina s mladim brokulama i grahom
|
|
|
|
|
Banks power German revival
The banking system in the UK seems paralysed by the excesses of the past few years - which is not what you see in France and Germany.
In Germany, banks are not problem-free but people and businesses have not had to correct for any kind of over-borrowing.
Continental Europe's two biggest economies showed on Friday just how quickly they had put the economic crisis behind them.
Germany reported that gross domestic product rose 1.5 per cent in the first three months of the year and was back above its early 2008 peak - before the collapse of Lehman Brothers investment bank that year sent its economy into the worst downturn since the war.
German first quarter growth was exaggerated by the effect of severe weather late last year, which delayed building activity until the start of 2011.
But the robust pace of expansion highlights how the competitiveness of Germany's industrial exports and its solid finances have created a powerful European economic motor...
|
|
Banke pokreću njemački preporod
Bankarski sustav u Ujedinjenom Kraljevstvu čini se paraliziran ekscesima unutar posljednjih nekoliko godina - što nije vidljivo u Francuskoj i Njemačkoj.
U Njemačkoj banke nisu bez problema, ali građani i tvrtke nisu morali vršiti korekcije zbog bilo kakvih pretjeranih zaduživanja.
Dva najveća gospodarstva u kontinentalnoj Europi pokazala su u petak koliko su brzo za sobom ostavila ekonomsku krizu.
Njemačka je izvijestila da je bruto domaći proizvod porastao za 1,5 posto u prva tri mjeseca ove godine i vratio se iznad vršne vrijednosti na početku 2008. godine - prije nego što je propast investicijske banke Lehman Brothers te godine bacila njeno gospodarstvo u najgoru krizu još od rata.
Njemački rast u prvom tromjesečju bio je uvećan učinkom loših vremenskih uvjeta krajem prošle godine, koji su odgodili građevinsku aktivnost do početka 2011. godine.
No, snažan tempo ekspanzije naglašava kako su konkurentnost njemačkog industrijskog izvoza i čvrste financije stvorile snažan europski gospodarski motor...
|
Despite difficulties, the industry manages more money than ever
Statistics from Hedge Fund Research this week showed that assets under management – a measure of how much investors have lodged with funds – had skipped past the $2,000 billion mark.
Hedge funds manage more money than they have ever done before, surpassing their peak in the pre-crisis boom days of 2007, when the industry could lay claim to $1,930 billion of client investments.
Three years on, the industry has proved its worth.
"The hedge fund industry has completed its recovery from the financial crisis," Kenneth Heinz, HFR president, says.
For some managers the recovery has, of course, been even swifter than that shown by aggregated statistics.
For an even more rarefied handful of managers, there was nothing even to recover from.
Names such as "Paulson & Co" and "Brevan Howard", firms that have made billions of dollars for their founders and their clients, have seen the crisis add to, rather than subtract from, the investing aura that comes as a hedge fund standard...
|
|
Usprkos poteškoćama, industrija upravlja s više novca nego ikada
Statistike tvrtke Hedge Fund Research ovog su tjedna pokazale kako je imovina pod upravljanjem - koja predstavlja mjeru koliko su investitori uložili u fondove - prešla granicu od 2.000 milijardi dolara.
Visokorizični fondovi upravljaju s više novca nego ikada prije, nadmašivši svoj vrhunac iz razdoblja ekspanzije prije krize 2007. godine, kada je industrija raspolagala s 1.930 milijardi dolara uloga od strane svojih klijenata.
Tri godine kasnije industrija je dokazala svoju vrijednost.
"Industrija visokorizičnih fondova završila je svoj oporavak od financijske krize", kaže Kenneth Heinz, predsjednik tvrtke HFR.
Za neke je menadžere oporavak, naravno, bio čak i brži nego što skupna statistika prikazuje.
A za još manji broj menadžera oporavak nije bio niti potreban.
Imena kao što su "Paulson & Co" i "Brevan Howard", tvrtke koje su zaradile milijarde dolara za svoje osnivače i svoje klijente, doživjele su da kriza pridonosi, umjesto da odmaže, ulagačkoj auri koja je zapravo standardna za visokorizične fondove...
|
|
|
|
|
Insight into Google
Google's mission is to "organize the world's information and make it universally accessible and useful".
Ironically, however, the more Google monopolises the world's information economy, the more opaque the company and many of its products - especially its search engine - have become.
It is this lack of transparency that drives our appetite for books about Google.
Its search engine might help us find our way around the internet, but as a company with 80 per cent of the world's search market and an increasingly large share of the global advertising, video, mobile and data markets, Google remains a frustratingly elliptical organisation for us.
After three years talking to Google insiders, Steven Levy wrote "In The Plex", a book which is the most comprehensive, intelligent and readable analysis of Google to date.
Levy is particularly good on how those behind Google think and work.
His observations about the company's culture, with its emphasis on treating engineers "like royalty", explains both the company's moral utilitarianism and its cult of doing "no evil"...
|
|
Uvid u Google
Googleova je misija "organizirati informacije u svijetu i učiniti ih univerzalno pristupačnima i korisnima".
Ironično je, međutim, da čim više Google monopolizira ekonomiju informacija u svijetu, tim više ta tvrtka i njeni mnogi proizvodi - a pogotovo tražilica - postaju netransparentni.
Upravo je nedostatak transparentnosti ono što pokreće naš apetit za knjigama o Googleu.
Njegova bi nam tražilica mogla pomoći da se snađemo na internetu, ali kao tvrtka koja drži 80 posto svjetskog tržišta pretraživanja, te sve veći udio u globalnom oglašavanju, kao i video, mobilnim i podatkovnim tržištima, Google za nas osobno ostaje frustrirajuće eliptična organizacija.
Nakon tri godine razgovora s osobama unutar Googlea, Steven Levy je napisao knjigu "In The Plex" - najopsežniju, inteligentnu i čitljivu analizu Googlea do sada.
Levy posebno dobro opisuje kako osobe iza Googlea razmišljaju i rade.
Njegova zapažanja o kulturi tvrtke, s naglaskom na odnos prema inženjerima "poput plemića", objašnjava i tvrtkin moralni utilitarizam i njen kult da ne radi "nikakvo zlo"...
|
|
|
|
|
Bacteria swap genes with their neighbours
Bacteria and archaea - collectively known as prokaryotes - live pretty much everywhere, dividing happily in places from stomach acid to deep-sea vents.
They can thrive in so many different places because their genomes are incredibly flexible: they can alter, lose and duplicate genes almost at will.
Scientists have long recognized that prokaryotes can also acquire genes from their neighbours (a move that contributes to antibiotic resistance).
But this method of gaining new DNA, termed horizontal gene transfer, was thought to be relatively rare and to occur only in case of danger, such as exposure to powerful antibiotics.
A recent study has found, instead, that prokaryotes swap genes with nearby microbes quite often.
This transfer, which can take place when one microbe obtains genetic information from another, can happen even when the two prokaryotes are from different species...
|
|
Bakterije razmjenjuju gene sa svojim susjedima
Bakterije i arheje - poznate pod zajedničkim nazivom prokarioti - žive praktički svugdje, te se sretno dijele na mjestima u rasponu od želučane kiseline do dubokomorskih otvora.
One su sposobne napredovati na toliko različitih mjesta jer su njihovi genomi nevjerojatno fleksibilni: mogu promijeniti, izgubiti i udvostručiti gene gotovo prema želji.
Znanstvenici su odavno prepoznali da prokarioti mogu preuzeti gene i od svojih susjeda (što je potez koji pridonosi njihovoj otpornosti na antibiotike).
Ali za ovaj se način stjecanja nove DNK, koji se zove horizontalni prijenos gena, smatralo da je relativno rijedak i da se pojavljuje samo u slučaju opasnosti, poput izloženosti snažnim antibioticima.
Nedavna studija je umjesto toga otkrila kako prokarioti prilično često razmjenjuju gene s obližnjim mikroorganizmima.
Ovaj prijenos, koji se može dogoditi u trenutku kada jedan mikroorganizam dobiva genetske informacije od drugog, može se dogoditi čak i kada su dva prokariota pripadnici različitih vrsta...
|
|
|
|
|
The ice sheet may be more stable than we thought
Whether Antarctica's ice will survive a warmer world is one of the great puzzles of science.
Now it seems vast expanses of ice may have hung on for the past 200,000 years, surviving the last interglacial.
The west Antarctic ice sheet's base is below sea level, which should make it unstable.
If it were to collapse the torrent of fresh water could raise global sea level by 5 metres.
Whether or not this will happen as temperatures climb is a hotly debated topic.
A new study by David Sugden at the University of Edinburgh, UK, suggests the ice sheet may be more stable than we thought.
He studied the range of mountains called "Heritage" near the central dome of the west Antarctic ice sheet.
Specifically, he looked at blue-ice moraines, where winds erode the ice in topological depressions, exposing the rocks beneath.
He analysed the moraine for beryllium isotopes produced by cosmic radiation, which accumulate in the rock when it is exposed...
|
|
Ledeni bi pokrov mogao biti stabilniji nego što smo mislili
Hoće li antarktički led preživjeti topliji svijet trenutno je jedna od velikih znanstvenih zagonetki.
Sada se čini da su se ogromna ledena prostranstva održala tijekom proteklih 200.000 godina, te preživjela posljednji interglacijal (razdoblje zatopljenja).
Baza ledenog pokrova zapadnog Antarktika nalazi se ispod razine mora, što bi je trebalo učiniti nestabilnom.
Kada bi se urušila, bujica svježe vode mogla bi podići globalnu razinu mora za 5 metara.
Hoće li se to ili neće dogoditi zbog porasta temperature trenutno je tema žestokih rasprava.
Nova studija koju je proveo David Sugden sa Sveučilišta u Edinburghu, Ujedinjeno Kraljevstvo, sugerira da bi ledeni pokrov mogao biti stabilniji nego što smo mislili.
On je proučavao planinski lanac pod nazivom "Heritage" u blizini središnje kupole ledenog pokrova na zapadnom Antarktiku.
Osobito je proučavao morene od plavog leda, gdje vjetrovi nagrizaju led u topološkim depresijama, otkrivajući stijene ispod njega.
Analizirao je morene tražeći izotope berilija koje proizvodi kozmičko zračenje, a koje se nakuplja u stijeni kada mu je ona izložena...
|
|
|
|
|
How did memory end up marginalised?
During his quest to become a master of memory, Joshua Foer was sitting on a chair in his parents' basement.
He was trying to memorise a page of 800 random digits.
We can wonder why anyone would want to memorise hundreds of random digits.
And also whether it's entirely necessary to wear weird headgear like he was - in which case we'd probably rather just stay with our own imperfect memory.
The people who obsessively chase an ever more powerful memory are often downright odd.
"Moonwalking with Einstein", though, is more than just a story of memory nuttiness.
It's a terrific book: sometimes weird but mostly smart, funny and ultimately a lovely exploration of the ways that we preserve our lives and our world in memory.
"This book is about the year I spent trying to train my memory, and also trying to understand it - its inner workings, its natural deficiencies, its hidden potential," Foer writes.
Most of us don't bother - and for good reason.
As Foer points out, we don't need to.
Instead we can lean on computers, digital voice recorders and digital calendars...
|
|
Kako je pamćenje postalo marginalizirano?
Tijekom svoje misije da postane majstor pamćenja, Joshua Foer je sjedio na stolici u podrumu svojih roditelja.
Pokušavao je zapamtiti stranicu koja je sadržavala 800 nasumičnih brojeva.
Možemo se zapitati zbog čega bi netko želio zapamtiti stotine nasumičnih brojeva.
Kao i je li zaista potrebno nositi čudnu kacigu poput njega - a tom slučaju bismo vjerojatno radije ostali s vlastitim nesavršenim pamćenjem.
Ljudi koji su u opsesivnoj potrazi za sve boljim pamćenjem često su zaista čudni.
No, knjiga "Moonwalking with Einstein" (šetnja po Mjesecu sa Einsteinom) je više od puke priče o ludilu za pamćenjem.
To je sjajna knjiga: ponekad čudna, ali uglavnom pametna, duhovita i naposljetku predstavlja lijepo istraživanje načina na koje pamtimo naše živote i naš svijet u sjećanju.
"U ovoj se knjizi radi o godini dana koju sam proveo pokušavajući trenirati svoje pamćenje, ali i pokušavajući ga razumjeti - njegove unutrašnje mehanizme, njegove prirodne nedostatke, njegov skriveni potencijal", piše Foer.
Većina od nas ne trudi se oko toga - i to s dobrim razlogom.
Kako Foer ističe, to nam nije ni potrebno.
Umjesto toga se možemo osloniti na računala, digitalne diktafone i digitalne kalendare...
|
|
|
|
|
Bitter drinks make you more judgemental
Don't drink and judge - bitter tastes alter your moral compass, making you more judgemental.
So say Kendall Eskine at the City University of New York and colleagues, who asked 57 volunteers to rate how morally questionable a set of scenarios were on a scale of 1 to 100.
The participants indicated their political orientation.
Before and halfway through the exercise, participants were given a bitter drink, a sweet juice or water.
Those who drank bitter drinks were much harsher in their judgements than those who drank water, giving scenarios a score that was on average 27 per cent higher.
Intriguingly, politically conservative individuals were more strongly affected by bitter tastes than liberals...
|
|
Gorka pića čine vas sklonijima osuđivanju
Nemojte piti i suditi - gorki okusi mijenjaju vaš moralni kompas, što vas čini sklonijima osuđivanju.
Tako kažu Kendall Eskine s Gradskog sveučilišta u New Yorku i njegovi kolege, koji su zamolili 57 dobrovoljaca da ocijene koliko je moralno upitan skup scenarija na skali od 1 do 100.
Sudionici su naveli svoju političku orijentaciju.
Prije testa i na njegovoj polovici sudionici su dobili gorko piće, slatki sok ili vodu.
Oni koji su pili gorka pića bili su mnogo oštriji u svojim presudama od onih koji su pili vodu, dajući scenarijima ocjene koje su bile u prosjeku 27 posto veće.
Zanimljivo je da su politički konzervativni pojedinci bili jače pogođeni gorkim okusom od liberala...
|
|
|
|
|
Pasta with baby broccoli and beans
Tuscan vegetarian comfort food.
Omit the cheese to make it vegan.
Ingredients
- 1 (450g) package whole-wheat penne pasta
- 1/4 cup olive oil
- 1/2 whole head garlic, slivered
- 1/2 teaspoon crushed red pepper flakes
- 2 bunches baby broccoli
- 1 (400g) can "fava" beans, rinsed and drained
- 1/4 cup sun-dried tomatoes
- 2 tablespoons grated Parmesan cheese
Method
Bring a large pot of lightly salted water to a boil.
Cook the pasta in boiling water until cooked through yet firm to the bite, about 11 minutes and drain.
While the pasta cooks, heat the olive oil in a skillet over medium heat.
Cook the garlic and red pepper flakes in the hot oil briefly, about 1 minutes.
Stir the broccoli into the garlic.
Cook and stir together for 5 minutes.
Add the "fava" beans and sun-dried tomatoes and cook until the beans are completely warmed, 3 to 4 minutes...
|
|
Tjestenina s mladim brokulama i grahom
Toskansko vegetarijansko jelo.
Izostavite sir kako biste ga učinili veganskim.
Sastojci
- 1 (450 g) paket makarona od cijelog pšeničnog zrna
- 1/4 šalice maslinovog ulja
- 1/2 cijele glavice češnjaka, narezane
- 1/2 žličice zgnječenih pahuljica crvene paprike
- 2 grozda mladih brokula
- 1 (400 g) konzerva graha "fava", ispranog i osušenog
- 1 / 4 šalice rajčice sušene na suncu
- 2 žlice naribanog parmezana
Način pripreme
Dovedite veliki lonac malo posoljene vode do vrenja.
Kuhajte tjesteninu u kipućoj vodi oko 11 minuta sve dok ne postane kuhana, ali još uvijek čvrsta na ugriz, te ocijedite.
Dok se tjestenina kuha, zagrijte maslinovo ulje u tavi na srednje jakoj vatri.
Kratko pecite češnjak i pahuljice crvene paprike na vrelom ulju, oko 1 minute.
Umiješajte brokulu u češnjak.
Kuhajte i miješajte zajedno oko 5 minuta.
Dodajte grah "fava" i rajčice sušene na suncu, te kuhajte dok grah ne bude potpuno ugrijan, oko 3 do 4 minute...
|
|
|
