Science |
|
Znanost |
Languages are like secret codes
|
|
Jezici su poput tajnih šifri
|
Technology |
|
Tehnologija |
AI to the rescue
|
|
Umjetna inteligencija stiže u pomoć
|
Talk with gestures and the computer will understand
|
|
Razgovarajte pomoću pokreta i računalo će shvatiti
|
Personal helicopters
|
|
Osobni helikopteri
|
Computing |
|
Informatika |
Computers that work like brains
|
|
Računala koja rade poput mozgova
|
Entangling memory to cool a computer
|
|
Sprezanje memorije u svrhu hlađenja računala
|
Automotive |
|
Automobilizam |
Cars could be in danger of computer attacks
|
|
Automobili bi mogli biti u opasnosti od računalnih napada
|
Cuisine |
|
Kulinarstvo |
Peach and tomato salad
|
|
Salata od breskvi i rajčica
|
|
|
|
|
AI to the rescue
The anatomy of a disaster - whether a terrorist attack or an earthquake - can change in a flash, and lives often depend on how police, paramedics and fire-fighters respond to the changing conditions.
One new research is employing computer-simulation techniques to help first responders adapt to emergencies in real-time.
Most emergency services prepare for the worst with a limited number of incident plans - sometimes fewer than 10 - that tell them how to react in specific scenarios, says Graham Coates of Durham University, UK.
It is not enough, he says.
They need something that is flexible, that actually presents them with a dynamic, tailor-made response.
So Coates and colleagues are developing a training simulation that will help emergency services adapt more readily.
The "rescue" system called Dynamic Adaptive Disaster Simulation (DADS) comprises up to 4000 individual software agents that represent the public and members of emergency services...
|
|
Umjetna inteligencija stiže u pomoć
Anatomija katastrofe - bez obzira na to radi li se o terorističkom napadu ili potresu - može se promijeniti u tren oka, a životi često ovise o tome na koji način policija, hitna pomoć i vatrogasci reagiraju na promjene uvjeta.
Jedno novo istraživanje koristi računalne tehnike simulacije za pomoć osobama koje prve priskaču u pomoć kako bi se prilagodile hitnim slučajevima u stvarnom vremenu.
Većina se hitnih službi priprema za najgore pomoću ograničenog broja planova za slučaj incidenta - koji je ponekad i manji od 10 - a ti im planovi govore kako reagirati u određenim scenarijima, kaže Graham Coates sa Sveučilišta Durham, Ujedinjeno Kraljevstvo.
To nije dovoljno, kaže on.
Potrebno im je nešto fleksibilno, što im zapravo daje dinamični, prilagođeni odgovor.
Stoga Coates i njegovi kolege razvijaju simulaciju vježbe koja će pomoći hitnim službama da se lakše prilagode.
Sustav za "spašavanje" po nazivu dinamična prilagodljiva simulacija katastrofe (DADS - Dynamic Adaptive Disaster Simulation) obuhvaća i do 4000 pojedinačnih softverskih agenata koji predstavljaju javnost i članove hitne službe...
|
Talk with gestures and the computer will understand
Describing objects is so much easier when you use your hands, the classic being "the fish was this big".
For humans, it's easy to understand what is meant, but computers struggle, and existing gesture-based interfaces only use set movements that translate into particular instructions.
Now a system called "Data Miming" can recognise objects from gestures without the user having to memorise a "vocabulary" of specific movements.
"Data Miming" system uses a Microsoft's "Kinect" motion-capture camera to create a 3D representation of a user's hand movements.
Voxels, or pixels in three dimensions, are activated when users pass their hands through the space represented by each voxel.
And when a user encircles their fingers to indicate a table leg, say, the system can also identify that all of the enclosed space should be included in the representation.
It then compares user-generated representations with a database of objects in voxel form and selects the closest match...
|
|
Razgovarajte pomoću pokreta i računalo će shvatiti
Opisivanje predmeta mnogo je lakše kada koristite ruke, a klasičan primjer toga je "riba je bila ovolika".
Ljudima je lako razumjeti što se podrazumijeva, no računala s tim imaju problema, a postojeća sučelja koja se temelje na pokretima koriste samo skup pokreta koji se zatim prevode u određene instrukcije.
Sada sustav pod nazivom "Data Miming" (oponašanje podataka) može prepoznati objekte pomoću pokreta bez potrebe da korisnik pamti "vokabular" specifičnih pokreta.
Sustav "Data Miming" koristi Microsoftovu kameru "Kinect" za snimanje pokreta kako bi stvorio 3D prikaz kretnji ruku korisnika.
Vokseli, odnosno pikseli u tri dimenzije, aktiviraju se kada korisnik prođe rukama kroz prostor koji je predstavljen svakim vokselom.
A kada korisnik napravi krug svojim prstima kako bi označio nogu nekog stola, na primjer, sustav također može prepoznati i kako cjelokupan zatvoreni prostor treba uključiti u prikaz.
Sustav zatim uspoređuje prikaze koje je stvorio korisnik s bazom podataka objekata u obliku voksela i odabire najsličniji objekt...
|
Personal helicopters
Who wouldn't like to have their own personal flying machine tucked away in the garage?
It's a nice thought, if perhaps a little far-fetched.
Be that as it may, the European Commission is taking the prospect seriously.
And it is already worried about how squadrons of non-expert pilots are going to cope with this three-dimensional freedom.
Will flying machines cause mid-air collisions?
That's why the EC has kicked off a €4.3 million research project, called MyCopter, that aims to ensure "personal aerial vehicles" (PAVs) can fly automatically in neat, well-spaced "swarms" by sensing the other vehicles around them.
MyCopter is only focusing on helicopter-style PAVs because they won't need a runway: you can take off from a parking space.
They are looking at vertical take-off and landing because they don't want to use airports for air commuting.
There's a problem, however: the average car driver will not know how to fly a helicopter.
To begin to address this, MyCopter project members aim to establish rules for autonomous flight, including sensing, control and simulation, and to develop simple user interfaces for pilots...
|
|
Osobni helikopteri
Tko ne bi volio posjedovati svoju osobnu letjelicu spremljenu u garaži?
Ovo je lijepa pomisao, iako možda malo pretjerana.
Bilo kako bilo, Europska komisija ozbiljno shvaća ovaj potencijal.
I već se brine o tome na koji će se način eskadrile neprofesionalnih pilota nositi s tom trodimenzionalnom slobodom.
Hoće li letjelice uzrokovati sudare u zraku?
Upravo je iz tog razloga Europska komisija pokrenula svoj istraživački projekt vrijedan 4,3 milijuna eura, pod nazivom MyCopter, koji ima za cilj osigurati da "osobne letjelice" (PAVs - personal aerial vehicles) mogu letjeti automatski u urednim, dobro raspoređenim "rojevima", te da budu svjesne drugih letjelica oko sebe.
MyCopter je usmjeren samo na PAV-ove nalik na helikoptere, jer njima neće biti potrebna pista: možete poletjeti s parkirališta.
Oni razmatraju vertikalno polijetanje i slijetanje jer ne žele koristiti zračne luke za komunikaciju u zraku.
Međutim, postoji problem: prosječan vozač automobila neće znati kako letjeti helikopterom.
Kako bi ovo počeli rješavati, članovi projekta MyCopter imaju za cilj utvrditi pravila autonomnog leta, uključujući osjet, kontrolu i simulaciju, te razviti jednostavna korisnička sučelja za pilote...
|
|
|
|
|
Computers that work like brains
Two research groups have built artificial nerve cells, or neurons, and synapses - the junctions between them - using an alloy known as GST, an acronym of the symbols for its components: germanium, antimony and tellurium.
In the UK, David Wright and colleagues at the University of Exeter have created a GST neuron, while at Stanford University in California, Philip Wong's group have created a nanoscale electronic synapse.
The junction even mimics the way synapses can change their connection strength.
GST is known as a "phase-change" alloy, because of its ability to change its molecular structure from a crystalline to a disordered amorphous "phase" when heated.
In DVDs, this allows binary 0's and 1's to be recorded and then read by a laser.
But GST can do more than store two states.
Different areas within a tiny spot of GST can be crystalline or amorphous to differing degrees, which means it can store information across a much wider range of values than simply 0 or 1...
|
|
Računala koja rade poput mozgova
Dvije istraživačke skupine izradile su umjetne živčane stanice, ili neurone, te sinapse - spojeve među njima - koristeći leguru poznatu kao GST, što je akronim simbola njenih komponenti: germanija, antimona i telurija.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, David Wright i njegovi kolege sa Sveučilišta u Exeteru stvorili su GST neuron, dok je na Sveučilištu Stanford u Kaliforniji grupa pod vodstvom Philipa Wonga stvorila elektroničku sinapsu na nano razini.
Spoj čak oponaša i način na koji sinapse mogu promijeniti svoju snagu veze.
GST je poznat kao legura s "promjenom faze", zbog svoje sposobnosti promjene vlastite molekularne strukture iz kristalne u amorfnu kaotičnu "fazu", kada se zagrije.
Kod DVD medija za pohranu podataka, ovo omogućuje da se binarni brojevi 0 i 1 zapišu, a zatim pročitaju uz pomoć lasera.
No, GST može i više nego samo pohraniti dva stanja.
Različita područja unutar male točke GST-a mogu biti kristalna ili amorfna u različitim stupnjevima, što znači da može pohraniti podatke u mnogo širem rasponu vrijednosti, a ne samo 0 ili 1...
|
Entangling memory to cool a computer
Imagine cooling a supercomputer not with fans or freezers, but by deleting some of its memory.
This might be possible, provided some of the bits that make up the computer's memory are "entangled" - a strange property that can link two quantum systems, no matter how far apart they sit in physical space.
The notion of cooling by erasure seemingly violates a principle articulated by physicist Rolf Landauer in 1961.
He showed that erasing information is akin to a decrease in entropy.
As entropy overall must always increase, the deletion of bits must therefore be accompanied by an increase in the entropy of the surroundings, which manifests itself as heat.
The heat produced by a computer today is mainly due to processing inefficiencies, and while these can be reduced, Landauer's insight implies a fundamental limit on how much you can reduce the heat generated by computing...
|
|
Sprezanje memorije u svrhu hlađenja računala
Zamislite hlađenje superračunala ne uz pomoć ventilatora i hladnjaka, već brisanja dijela njegove memorije.
Ovo bi moglo biti moguće, pod uvjetom da su neki od bitova koji tvore memoriju računala "spregnuti" - što je neobično svojstvo koje može povezati dva kvantna sustava, bez obzira koliko oni bili udaljeni u fizičkom prostoru.
Pojam hlađenja pomoću brisanja naizgled krši načelo koje je 1961. godine iznio fizičar Rolf Landauer.
On je dokazao da je brisanje informacija nalik smanjenju entropije.
Kako se entropija sveukupno uvijek mora povećavati, brisanje bitova stoga mora biti popraćeno povećanjem entropije okoline, što se manifestira kao toplina.
Toplina koju danas proizvode računala uglavnom nastaje zbog neučinkovitosti u obradi podataka, a iako se to može smanjiti, Landauerov uvid podrazumijeva temeljno ograničenje toga koliko možemo smanjiti toplinu koju proizvode računala...
|
|
|
|
|
Cars could be in danger of computer attacks
Worrying about hackers breaking into your laptop and cell phone is bad enough, but soon your car may be vulnerable, too.
With each new model year, the automobile becomes less a collection of mechanical vehicles and more a sophisticated network of computers linked to one another and to the Internet.
Earlier this year a group of researchers proved that a hacker could conceivably use a cell phone to unlock a car's doors and start its engine remotely, and then get behind the wheel and drive away.
In work presented in March, a few hackers successfully placed malicious software on an unspecified car's computer system using its own Bluetooth and GSM connections.
The software could have been used to bypass the car's computer system, including its engine.
There is a project underway aiming to encrypt or authenticate data exchanged within the car, with other cars and with equipment on roadways...
|
|
Automobili bi mogli biti u opasnosti od računalnih napada
Već je dovoljno loše što se morate brinuti hoće li hakeri provaliti u vaše prijenosno računalo i mobitel, ali bi ubrzo i vaš automobil mogao postati ranjiv.
Uz novi model svake godine, automobil sve manje postaje zbirka mehaničkih vozila, a sve više sofisticirana mreža računala povezanih međusobno i s internetom.
Ranije ove godine, skupina istraživača dokazala je kako bi haker mogao koristiti mobitel za otključavanje vrata automobila i daljinski pokrenuti njegov motor, a zatim sjesti i odvesti se.
U radu predstavljenom u ožujku, nekoliko je hakera uspješno ubacilo zlonamjerni softver u računalni sustav neimenovanog automobila koristeći njegovu vlastitu Bluetooth i GSM vezu.
Softver se mogao koristiti za zaobilaženje računalnog sustava automobila, uključujući i njegov motor.
U tijeku je projekt koji za cilj ima šifriranje ili autentikaciju podataka koji se razmjenjuju unutar automobila, s drugim automobilima ili opremom na cestama...
|
|
|
|
|
Peach and tomato salad
A traditional Tuscan salad.
With good white peaches, ripe, scented tomatoes and some fragrant basil, it is an excellent way of starting a meal.
Serves six.
Ingredients
6 white peaches
6 large tomatoes
10 leaves of basil
Lemon juice
Salt and pepper
Olive oil
Method
Bring a large pot of water to the boil.
Make a small nick in the peach skins and drop them into the water for 20 seconds, then plunge into cold water and remove the skins.
Remove the stalks from the tomatoes and drop them, in turn, into the boiling water for 20 seconds, then plunge into cold water.
Remove the skins.
Cut the tomatoes into wedges, season with a little salt and milled black pepper and place them in a tiffin box.
Cut segments from the peach around the stone and drop these on top of the tomatoes...
|
|
Salata od breskvi i rajčica
Tradicionalna toskanska salata.
S dobrim bijelim breskvama, zrelim, mirisnim rajčicama i nešto mirisnog bosiljka, ovo je odličan način za početak obroka.
Za šest osoba.
Sastojci
6 bijelih breskvi
6 velikih rajčica
10 listova bosiljka
Sok od limuna
Sol i papar
Maslinovo ulje
Način pripreme
Dovedite veliki lonac vode do vrenja.
Napravite mali zarez na koži breskvi i stavite ih u vodu na 20 sekundi, a zatim ih uronite u hladnu vodu i uklonite im kožu.
Uklonite stabljike s rajčica i ubacite ih, jednu po jednu, u kipuću vodu na 20 sekundi, a zatim ih uronite u hladnu vodu.
Uklonite im kožu.
Izrežite rajčice na kriške, dodajte malo soli i mljevenog crnog papra i smjestite ih u metalnu zatvorenu posudu.
Izrežite dijelove breskvi oko koštice i ubacite ih preko rajčica...
|
|
|
